SJUTRA JE PREOBRAŽENJE GOSPODNJE: Večeras pogledajte u nebo
Pravoslavna crkva i njeni vjernici sjutra obilježavaju Preobraženje Gospodnje.
Praznik je posvećen trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost.
Preobraženje Gospodnje je događaj opisan u Jevanđeljima Novog zavjeta, tokom kojeg je Isus Hrist postao kao svjetlost. Pravoslavni vjernici ga slave 19. avgusta, a ove godine pada u subotu.
Preobraženje je posvećeno Hristovom preobraženju na gori Tavor, kada je najavljeno stradanje i slava sina božijeg. Jednoga dana, treće godine propovijedi na zemlji, Isus na molitvu povede apostole Petra, Jakova i Jovana na goru Tavor.
Dok se molio, njegovo lice se izmijeni i zasija kao sunce, a odjeća postade sjajna i bijela kao snijeg, kaže Biblija. Tako se on preobrazi pred njima, čime se prvi put božanska priroda Isusova učinila vidljivom. Na ikoni Preobraženja predstavljen je Isus Hristos na gori u bijeloj odjeći, okružen svjetlošću, sa Ilijom i Mojsijem.
Dok ih blagosilja iz njega se širi svjetlost. Na desnom vrhu stoji Mojsije i drži tablice Zakona, na lijevom prorok Ilija. Ispod planine leže trojica učenika, Petar, Jakov i Jovan.
Kupanje u rijekama
Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca. Vjeruje se da se, uoči praznika, na nebu otvaraju “Božja vrata” na kojima se pojavljuje sam Gospod i ispunjava želje. Preobraženje uvijek pada u vrijeme Gospojinskog posta. Inače je ovaj post jako strog i uglavnom je na vodi, ali je na praznik Preobraženja dozvoljena riba na trpezi.
U crkvama, na kraju svetih liturgija, osvještava se grožđe i dijeli narodu, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, a u krajevima gdje nema grožđa, drugo voće.
Brojni su hramovi posvećeni ovom prazniku, u mnogim mjestima održavaju se vašari. Na Preobraženje se preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija, te se tako smatra da se na sjutrašnji dan završava ljeto. Vjeruje se takođe da se i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, zato treba u ponoć pogledati u nebo.
Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina. U narodu se slavi Preobraženje kao prelaz iz ljetnjeg u zimski period, kad vazduh i voda postaju hladniji, lišće počinje da žuti i sve u prirodi što je do tada bujalo polako vene.
