Sjutra su Blagovijesti, a noćas je posebna noć: Brojna su narodna vjerovanja vezana za ovaj praznik
Pravoslavni vjernici 7. aprila slavi jedan od najradosnijih i najznačajnijih praznika u godini. Za ovaj dan se vezuju mnogi običaji.
Blagovijesti su jedan od dvanaest najvećih hrišćanskih praznika. Prema crkvenim učenjima, arhangel Gavrilo je tada objavio Bogorodici da je Duh Sveti nju odabrao da bude majka Isusu Hristu, te otuda i naziv ovog praznika: “blaga vijest”.
Hrišćani vjeruju da je u tom trenutku arhangel Gavrilo otvorio istoriju Novog zavjeta riječima “Raduj se, Blagodatna Marijo, Gospod je s tobom!”. Upravo zbog toga Blagovijesti spadaju u jedne od najradosnijih praznika jer je početkom Novog zavjeta krenulo i spasenje čitavog čovječanstva. Ovaj praznik se uvijek slavi 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.
U našem narodu sačuvani su brojni običaji i vjerovanja koja se vezuju za ovaj dan.
Smatra se da od Blagovijesti počinje sjetva jarih žita. Takođe se vjeruje da je taj dan srećan za kalemljenje voća.
Nekada se narod u selima bojao zime, sve dok taj dan ne prođe.
Dan posle praznika Blagovijesti, Crkva slavi Svetog arhangela Gavrila, koji je, prema zapisima Četvorojevanđelja, zadužen za radosne vijesti.
Na sjutrašnji dan pa sve do Velikog Petka dobro je započeti bilo kakav veći posao (gradnja, otvaranje radnje, spremanje ispita, itd.), kao i donošenje većih i važnijih životnih odluka koje bitno mijenjaju naš dosadašnji životni pravac.
Zbog vjerovanja da se na ovaj dan bude gmizavci iz zimskog sna, na Blagovijesti se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovijesti, djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, štale i tora i vikala: „Bež’te zmije i gušteri, bež’te zmije i gušteri!„
Vjerovalo se i da se na Blagovijesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u rijeci ili potoku, a Blagovijesti naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gde su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.
Od tog dana počinje sjetva jarih žita i tada se iznosi sjeme na sunce. Voćari smatraju Blagovijesti najsrećnijim i najboljim danom za kalemljenje voća, a vinogradari orezuju lozu.
Legenda kaže da u toku noći uoči Blagovijesti otvorite sva čula, jer po narodnoj legendi noć uoči Blagovijesti svijetle skrivena, zakopana blaga u zemlji, a može da ih vidi samo onaj koji je vidovit.
