SJUTRA SU CVIJETI: Evo šta bi trebalo, a šta NE SMIJETE da uradite!
U ovim danima narod se kitio vrbom i koprivom. Djeca vrbom da bi bila zdrava, a porodilje su stavljale koprivu ispod jastuka da ih čuva od demona
Sjutra je poznati hrišćanski i narodni praznik Cvijeti. Dan, kada je Isus Hristos na magaretu, ušao u grad Jerusalim. Tom prilikom su ga pozdravljali narodi i djeca, a u ruci su držali palmine i maslinove grančice.
Glas o tome da dolazi Hrist, brzo se proširila i mnogi su željeli da ga dočekaju i pozdrave. Jedni su ga susretali s palminim grančicama u ruci, drugi su bacali svoje haljine na put kuda će proći, treći su rezali grančice od drveta i bacali na put.
U ovim danima narod se kitio vrbom i koprivom. Djeca vrbom da bi bila zdrava, a porodilje su stavljale koprivu ispod jastuka da ih čuva od demona. Do današnjih dana se održao običaj da momak od ubranog cvijeća napravi naročit buket, u kome svaki cvijet ima svoje značenje i nosi ga djevojci. Po tome kojih cvjetova ima, ili koji preovlađuju, djevojka razaznaje momkova osjećanja.
U nekim krajevima momci i djevojke sakupljaju se na igralištima i raskršćima darujući uzajamno cvijeće, a svaki cvijet ima neko posebno značenje. Tu se svi šale i smiju, ali niko ne igra i ne pjeva, jer traje post.
Naime, to je jedna stvar, koju ne bio trebalo činiti na ovaj dan. Dakle, onaj koji se veseli i pjeva, prema narodnom vjerovanju navući će gnijev božji na svoju kuću i naneti joj zlo.
Odlazak u crkvu od rane zore raširen je u Hercegovini, dok u Popovom polju ujutru naberu dosta mlečike, kojom se okite štale i torovi. Od praznika Cvijeti do Duhova, cvijeće se ne bere.
Cvijeti su su u Srbiji praznovani i kao narodni praznik, jer je tog dana 1815. godine, vožd Drugog srpskog ustanka, Miloš Obrenović, kod crkve u Takovu podigao narod na Turke.
(Telegraf.rs)
