SKRIVENA BLAGA PODGORICE: Lokaliteti velike vrijednosti, a skoro niko ne zna za njih, turistima ih ne pokazujemo (FOTO)

Kada pitate bilo kog Podgoričanina šta bi pokazao turistima u svom gradu, kazao bi vam, vjerovatno: Duklja, Sahat kula… i zastao bi.

Podgorica, međutim, ima veliki broj lokaliteta koji imaju ogromnu istorijsku i kulturnu vrijednost, a malo ko zna za njih. Da ne govorimo o tome da ih turistima ne nudimo, i da Podgorica propušta da se pozicionira kao značajna turistička destinacija, upravo zbog onoga što ima do ponudi.

Na svege nekoliko kilometara od Podgorice, u različitim pravcima, nalaze se lokacije stare stotine i hiljade godina, ali su nevalorizovane i – nezaštićene.

Ovo su samo neke od njih:

Tvrđava Crvena stijena (Turska tvrđava) 
Crvena stijena je ime vrha brda na jugozapadnoj strani Malog brda, u blizini Podgorice. Ime je dobio po boji stijena koje se ispod vrha u pravcu zapada okomito spuštaju prema Tološkom polju. U podnožju vrha Crvena stijena su naselja Tološi i Mareza, a preko puta su pitome doline Tološkog polja i Lješkopolja kojom protiče rijeka Sitnica.

Na vrhu Crvene stijene postoje ostaci tvrđave Crvena Stijena, koju mještani zovu i Turska tvrđava.

Tvrđavu je sazidao Derviš paša 1868. godine kako bi kontrolisao lokalna područja od već ojačanih crnogorskih plemena. Tvrđava je napuštena 1878. kada je Crna Gora stekla nezavisnost.

Sa tvrđave se vidi predio gdje je nekada bila granica, duž rijeke Sitnice, vidi se predio nekadašnje Katunske nahije i Lješanske nahije.

Nažalost i ova tvrđava je zapuštena i urušena iako se nalazi na spisku zaštićenih kulturnih dobara.

Do Crvene stijene se dolazi putem za Marezu, i na poslednjem kružnom toku prije Mareze skreće se desno. Nakon parkiranja automobila, oko pola sata se pješači do tvrđave.

Pećina Magara

Pećina Magara nalazi se u podnožju brda Crvena stijena i ima sličnu sudbinu kao veliki broj znamenitosti u Podgorici. Proglašena je zaštićenim spomenikom prirode i – to je sve. Sada je napuštena i zapuštena iako je prije tridesetak godina u njenu valorizaciju krenuo Vidak Jukić, koji  je tada od opštine dobio potrebne dozvole.

Mještani Tološa tvrde da se pećina prostire duž čitavog brda, odnosno da završava na suprotnom kraju prema Spužu. Postiji priča da je jedan mještanin izgubio ovcu, a stada je paslo u blizini pećine. Pronašli su je u Spužu, pa su izveli zaključak da je ovca u pećinu ušla u Tološima, a iz nje izašla u Spužu.

Mještani pričaju i da je pećina bila spas od bombardovanja za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Ulaz u pećinu je pregrađen i ostavljena su bila metalna vrata koja su sada potpuno oštećena, a sama kamena konstrukcija ulaza je zanimljiva, sa kamenom lobanjom na vrhu.

Prva dvorana u pećini je uništena, a mještani pričaju da je svojevremeno, kada je Vidak Jukić već značajno opremio pećinu za valorizaciju, neko obio vrata i u pećinu bacio dinamit.

Jukić je imao ideju da u pećini napravi lječilište po uzoru na neke pećine u Mađarskoj, kao i svojevrstan duhovni centar. Pod pećine je izbetoniran i lako prohodan u dubini nekih pedesetak metara, a dalje se ide po stijenama ili glini.

Danas, pećina je u potpunosti zapuštena, ima smeća, a impresivni pećinski ukrasi su dosta polomljeni.

Može se zaključiti da je pećinske ukrase polomio upravo Jukić dok je pregrađivao pećinu blokovima. Stijene su ovdje krečnjačke pa voda prolazi i u jednom dijelu pećine formira jezerce.

Do pećine Magara se dolazi putem ka Marezi, a skretanje je preko puta velike trafostanice. Prati se glavni dalekovod koji ide put brda. Nakon pedesetak metara preko livade dolazi se do uske staze, jedva primjetne u podnožju brda i ima nekih tridesetak metara blagog uspona do samog ulaza u pećinu.

(Nastaviće se)

***Ovaj sadržaj je realizovan uz podršku Fonda za pluralizam medijskih sadržaja