SPIČANOVIĆ O OPTUŽBAMA VUKOTIĆA: Bjegunac mora da dostavi konkretna imena i dokaze - Volim Podgoricu

SPIČANOVIĆ O OPTUŽBAMA VUKOTIĆA: Bjegunac mora da dostavi konkretna imena i dokaze

Šef Odjeljenja za unutrašnju kontrolu MUP-a Drago Spičanović ocijenio je u razgovoru za Vikend novine da optužbe bjegunca Jovana Vukotića na račun neimenovanih starješina i inspektora Uprave policije, treba detaljno provjeriti, “bez obzira od koga dolazile”.

Komentarišući izjavu Vukotića za list “Vijesti” u kojoj je optužio da jedan pomoćnik direktora, neke starješine i inspektori primaju novac od mafije, Spičanović je ukazao da ovaj bjegunac iz Kotora treba da saopšti imena i priloži dokaze.

“Da bi se takvi navodi provjerili, neophodno je da onaj ko ih iznese, konkretno se izjasni o kojim policijskim starješinama i službenicima je riječ, i naravno ponudi konkretne dokaze za svoje tvrdnje” pojasnio je on.

Novinarka odbila poziv unutrašnje kontrole

U konkretnom slučaju, tvrdi Spičanović, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije (OUK) je odmah nakon objavljivanja navedenog teksta u „Vijestima” pokrenulo istragu i pozvalo potpisnika da u svojstvu građanina da izjavu o saznanjima, na osnovu kojih bi preduzeli dalje mjere i radnje u okviru zakonskih nadležnosti.

“Nakon konsultacija sa uredništvom potpisnica teksta je pozvala službenike OUK i saopštila da ne želi da kaže ništa više od onog što se navodi u tekstu, što je i njeno pravo s obzirom na činjenicu da ona nije policijski službenik i da ne snosi sankciju ako službenicima OUK odbije da da izjavu u svojstvu građanina”, naveo je rukovodilac OUK, za Vikend novine.

Indikativno oglašavanje kriminalaca preko medija

Odgovarajući na pitanje kako komentariše nerijetke optužbe pripadnika kriminalnih struktura, i to posredstvom medija, na navodnu korupciju u redovima policije, Spičanović je odgovorio:

“Cijenim da je sa bezbjednosnog aspekta indikativno da se lica koja se od policije tretiraju kao bezbjednosno interesantna sa aspekta organizovanog kriminala javljaju putem medija u bilo kojem kontekstu”.

To, kako je apostrofirao, naročito ima svoju težinu kada se radi o licima koja nijesu dostupna našim državnim organima, odnosno nalaze se na međunarodnoj potjernici.

Sistem rada u stilu ANB-a

Komentarišući rezultate internih kontrola, Spičanović je istakao da je prije tačno tri godine stupio na dužnost šefa OUK, te da je do tada ova linija rada, iako najbitnija, postojala samo na papiru. Radi se o liniji rada koja se bavi unutrašnjim istragama i kontraobavještajnom zaštitom.

U takvim zatečenim uslovima bilo je teško raditi, jer je, prema njegovim tvrdnjama, OUK “kadrovski popunjavano sa nekadašnjim rukovodiocima u Upravi policije, koji su jedini ispunjavali formalno pravne uslove zbog visokih zvanja koja su posjedovali za rad u Odjeljenju, a da pritom nijesu imali ni malo operativnog iskustva”.

“Međutim, vremenom su službenici OUK počeli da se prilagođavaju na zahtjeve koje sam postavio kao dugogodišnji operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), tako da sada mogu konstatovati da su prihvatili takav način rada, te da u kontinuitetu daju rezultate. Neki rezultatai rada OUK su vidljivi a neki, zbog specifičnosti posla, imajući u vidu da se radi o otkrivanju kolega za koje postoje indicije da se bave nezakonitim radnjama, i nijesu, što ne znači da takvih rezultata nema. Naprotiv, u redovnoj smo komunikaciji sa nadležnim tužilaštvima kako bi potvrdili ili odbacili indicije i eventualno procesuirali policijske službenike za koje postoji osnov sumnje da bave nezakonitim radnjama. Napomenuo bih da je jedan broj predmeta koje je formiralo OUK već duži vremenski periodu tužilaštvu, te da čekamo da se nadležna tužilaštva odrede da li u radnjama policijskih službenika na koje smo ukazali postoje elementi krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti. Cijenim generalno da bi efikasnost svih organa koji se bave navedenim bila neophodna, te da bi procesuiranjem pojedinih djelovali preventivno na ostale policijske službenike”, poručio je Spičanović.

Visok procenat časnih službenika

Poteškoću u radu, on pronalazi i u takozvanoj policijskoj solidarnosti, “gdje kolege ne žele da posvjedoče ili eventualno ukažu na određene radnje i policijske službenike iz njihovog okruženja koji se bave poslovima nespojivim i nedostojnim časnog policijskog poziva”.

“Generalno, mišljenja sam da je visok procenat policijskih službenika častan i da savjesno radi svoj posao, a da su oni drugi izuzetak”, zaključio je Spičanović.

U 29 slučajeva interne istrage bile opravdane

Ukupno 24 interne istrage po službenoj dužnosti i šest po prijavama građana ispostavilo se da su bile opravdane, dok je njih 74 nijesu dale kažnjive rezultate.

“U periodu 1. januara do 23. decembra ove godine, službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su izvršili 51 kontrolu provjeru zakonitosti postupanja službenika policije, na osnovu operativnih i drugih saznanja o mogućim nepravilnostima i nezakonitostima u radu. Nakon sprovedenog postupka provjera, u 24 slučaja izvršene kontrole imale su za rezultat konstatovanje izvjesnih propusta ili nezakonitosti u postupanju policijskih službenika”, istakao je Spičanović.

U istom ovogodišnjem periodu, OUK je primilo 52 pritužbe građana, na osnovu kojih su izvršene kontrole. “Nakon sprovedenog postupka provjera od strane službenika ovog Odjeljenja ocijenjeno je da su u pet slučajeva pritužbe bile osnovane”, naveo je on.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com