STARI OBIČAJI ZA PRAVOSLAVNU NOVU GODINU: Za napredak cijele porodice obavezno uradite jednu stvar
Srpska pravoslavna crkva i vjernici večeras dočekuju Pravoslavnu novu godinu, a ovo su neki od običaja koji se vezuju za nju.
Pravoslavna nova godina ili Srpska nova godina, kako je još narod naziva, dočekuje se 13. januara u ponoć, a proslavlja 14. januara. U pravoslavnom svijetu na taj dan obilježava se i krsna slava Sveti Vasilije i praznik Mali Božić.
Duga tradicija proslavljanja Pravoslavne nove godine ustalila je u narodu i brojne običaje i vjerovanja.
Prema narodnim običajima uoči Nove godine sprema se svečana večera, gdje ukućani sa gostima, prijateljima i srodnicima uz veselje i pjesmu čekaju ponoć. Tačno u ponoć, svi se ljube i jedni drugima čestitaju dolazak Nove godine sa željama za dug život, dobro zdravlje i uspjeh u poslu. Na sam dan Nove godine odlazi se u Crkvu a posle se obavlja svečani ručak.
Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mijese novogodišnju česnicu “Vasilicu”. Pored Nove godine, koja je poznata i pod nazivom Mali Božić, 14. januara obilježavaju se još dva značajna praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki.
Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu neuobičajenim slavljima, na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave podsjećajući da se u brojnim crkvenim domovima organizuju dočeci Nove godine.
Toga dana u nekim krajevima spaljuju se ostaci badnjaka, a pored vasilica mijese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.
Takođe, vjeruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba unijeti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cijele godine imali napretka.
