Stečaj u Atlas TV: Formira se odbor povjerilaca

Tri najveća povjerioca su Atlas grupa, Poreska Uprava i oštećeni radnici. U ime Atlas grupe punomoćnik će predložiti lice koje će biti član. U ime Poreske uprave prisutna Anka Medojević je prihvatila da bude član odbora, kao i Dušanka Pejović u ime oštećenih radnika.Stečajni upravnik Zdravko Cicmil izjavio je da je do današnjeg dana prispjelo 93 prijave potraživanje, među kojima si u dopune prijava Boža Bulatovića, Gordane Simović, Jovović Dejana, ID Construction D.O.O., kao i potraživanje Atlas Media Group iz Podgorice na iznos od 101.260 eura sa zahtjevom za prebijanje po osnovu duga stečajnom dužniku za iznos od 7.789 eura.

Ukupan dug Atlas televizije je oko tri miliona eura a konačna suma će biti poznata nakon ispitnog ročišta. Cicmil je danas upoznao povjerioce sa listom prvih deset sa najvećim prijavljenim potraživanjem, među pet firmi kojima se najviše duguje nalaze se: Atlas grupa D.O.O. u iznosu od 1.227.040,26; Poreska uprava 882.209,60; 36 bivših radnika 800.000,00; Radiodifuzni centar 118.884,20; Atkas Nedua Grizo 101.260,90 eura.

Članovi Odbora povjericoa će sami formirati Odbor povjerilaca i izabrati Predsjednika. Cicmil je obavijestio povjerioce da je ispitno ročište zakazano za 19.04 u 9:15 časova dodavši da će na ispitnom ročištu povjerioci moći pojedinačno osporavati svako prijavljeno potraživanje ukoliko smatraju da je neosnovano.

Dušanka Pejović koja je pristala da bude član odbora u ime oštećenih radnika je istakla da suma vezana za 36 bivših radnika nije konačna cifra i da treba da se sačeka i da se vidi šta se nalazi u stečajnoj masi.

”Kao što smo mogli da čujemo nema ništa u stečajnoj masi, nema imovine da je otuđeno. Međutim ono što mi tražimo je vrlo aktivno djelovanje stečajnog upravnika da vidi šta se desilo sa tom imovinom, kakvi su to pravni poslovi koji su se sklapali i koloko zapravo suštinski iznosi stečajna masa kada se sve to utvrdi. Tako ćemo jedino moći konačno da utvrdimo kolika je stečajna masa. Mi ne dopuštamo da samo dođe neko i da vidi šta u ovom trenutku vidi, i da kaže ”aha nema ništa tamo”. Dakle sve prave radnje i utvrđivanje prave stečajne mase su ponavljam prioritet kao i načini na kojima je otuđivano sve to”, kazala je Pejović.

Ona je dodala da očekuje vrlo aktivnu i ekspeditivnu akciju stečajnog upravnika jer je prema zakonu stečajni postupak hitan. Pejović je dodala da će radnici dalje preduzeti korake u zavisnosti od toga kako se stvari budu odvijale.

Pejović je navela da cifra od 800.000 neplaćenih eura radnicima je zajedno sa porezima i doprinosima.

”Svim radnicima porez i doprinosi duguju od avgusta 2013. godine što smo provjerili u poreskoj upravi. Nekima se duguju do prvog marta 2017. a nekima ranije ali manje više je svima slična cifra zavisno kada je kome prestao radni odnos. Zbog toga su onolika naša potraživanja jer nikome evo tri i po godine nisu plaćeni porezi i doprinosi. Kada su plate u pitanju one nisu stizale od maja mjeseca minule godine”, kazala je Pejović.

Kako je ona dalje kazala i ranije je bilo priča oko stečaja i da su radnici pokušavali sa pregovorima i dogovorima kao i sa mini štrajkovima – odnosno kratkim prekidom emitovanja programa.

”Ono što je važno je da su mnogi mogli da zaštite interes države u svoj ovoj priči, a nisu ga štitili. Jer ovdje se kroz interes države štiti interes radnika. Upravo preko poreza i doprinosa jer se to duguje državi. Ovdje niko tri i po godine nije obraćao pažnju da se nešto duguje državi. Znači čekalo se svo ovo vrijeme da se zaštiti država. I gdje je uopšte sav taj novac koji je trebao da uđe u sve te razne fondove i gdje su ti porezi i doprinosi koji su morali da budu uplaćeni sa jedne strane od poslodavca a sa druge strane od cijelog niza institucija koje su morale da štite državu. I šta se desi dođu radnici, dođe stečajni postupak i nema ništa od stečajne mase ajte vi kući, mi polako kući a ko je štitio državu? Ovdje je očito svakoga briga za državu”, istakla je Pejović.

Ona zaključuje da radnici vjeruju da će stečaj i stečajni postupak odraditi tako da se prije svega zaštiti država a kroz nju i radnici koji su oštećeni time što nisu uplaćivani porezi i doprinosi i naravno plata.

(Analitika)