Studija otkrila – dim ostaje u prostoriji devet godina nakon zapaljene cigarete

Dim bez dima. Tako se najjednostavnije može opisati fenomen poznat kao tercijarni dim. Naučnici to mnogo preciznije definišu kada kažu da takva vrsta dima jeste sve ono što se posle sagorijevanja duvana apsorbuje u prostoriji u kojoj se pušilo.

Tercijarni dim, dakle, ostaje otisnut na zidovima, u sjedištima automobila ili omiljenoj sofi, tepihu i ostalom namještaju. Problematično je to što se ne vidi, a može sadržati visoke doze štetnih i potencijalno štetnih materija. Takva karakteristika ga čini lukavijim od primarnog i sekundarnog dima koji se mogu izbjeći jer su očigledni.

U najnovijoj studiji otkriveno je visoko prisustvo tercijarnog dima u kući osobe koja je prestala da puši prije devet godina i od tada nije čak ni dozvoljavala da se puši unutar kuće. Profesor Univerziteta u San Dijegu, Džordž Met, koautor studije, kaže da je prisustvo mirisa duvanskog dima siguran dokaz da u prostoriji postoje tragovi tercijarnog dima i jasno dodaje da čak i odsustvo takvog mirisa može ljude izložiti štetnim i potencijalno štetnim materijama jer su mnoge od njih bezmirisne.

Glavni istraživač u ovom projektu, doktor Hugo Destelejs, potvrđuje da dnevna doza izloženosti tercijarnom dimu može da bude jako velika naročito zato što se, osim udisanjem, materije mogu apsorbovati i kroz kožu. Kroz stalni kontakt sa kožom i udisanje može se razviti hronična izloženost, a koliko je to često, doktor Destelejs ilustruje primerom gipsanog praha u zidovima koji je sunđer za upijanje štetnih i potencijalno štetnih materija tercijarnog dima.

Kako očistiti prostor od tercijarnog dima

Da bi se kuća, restoran, radni prostor ili nešto drugo, očistili od prisustva tercijarnog dima, doktorka Rejčel Rekord ističe da je najbolje riješiti se namještaja, dekoracija, tepiha i svih ostalih materijala za koje se dim lako vezuje.

Poslije takvih korijenitih promjena ličnog prostora, nipošto ne treba dozvoljavati pušenje u prostoriji kako se dim ne bi ponovo vezao za nove predmete. Mnogim pušačima to može da bude veoma komplikovano, naročito ako se radi o jutarnjoj rutini ispijanja kafe koja je za mnoge od njih nemoguća bez cigareta.

S obzirom da pušači prije svega puše zbog nikotina, mnogi od njih bi možda klasične cigarete mogli da zamijene boljim, manje štetnim alternativama u vidu e-cigareta ili bezdimnih uređaja koji zagrijavaju duvan. Ovakvi uređaji ne proizvode duvanski dim već nikotinsku paru, odnosno aerosol.

Doktor Destelejs potvrđuje da ove alternative oslobađaju manje štetnih i potencijalno štetnih materija, dok je emisija nikotinske pare u odnosu na dim značajno manja jer ona nastaje samo na momente konzumiranja, a cigareta sagorijeva od prvog do posljednjeg dima.

Sa druge strane, uređaji koji zagrijavaju duvan prilikom korišćenja oslobađaju aerosol. Na taj način se duvanski dim koji nastaje sagorijevanjem u potpunosti isključuje. Takođe, prisustvo štetnih i potencijalno štetnih materija je smanjeno i do 95% u aerosolu nego u duvanskom dimu. Sam aerosol se ne vezuje za odjeću, namještaj ili zidove i nestaje vrlo brzo nakon oslobađanja, a pošto nema oslobađanja duvanskog dima, ne dolazi ni do pojave tercijarnog dima.