Sveti Luka ili Noć vještica? Pitali smo građane kako vide današnji dan

Noć vještica ili „Halloween“, kako ga Amerikanci zovu, proslavlja se svakog 31. oktobra, a ključni momenti uključuju maskiranje, sakupljanje slatkiša od vrata do vrata i dubljenje bundeva.

Istog dana pravoslavni vjernici proslavljaju Svetog Luku, pa već godinama, otkako je na naše prostore stigla “Noć vještica”  traje polemika, da li ovaj praznik treba slaviti, ili ne.

Počevši od irske tradicije, Noć vještica je postala nacionalno priznat festival u Americi. Više od 150 miliona ljudi u planu SAD učestvuje na proslavama „Halloween“-a.

Jedno od objašnjenja zbog čega se obilježava Noć vještica kaže da su još Kelti smatrali kako je 1. novembar zapravo početak nove kalendarske godine pa su proslavu noć ranije posvećivali bogu Sunca i gospodaru smrti. Vjerovali su takođe, kako u noći između 31. oktobra i 1. novembra mrtvi izlaze iz svojih grobova i obilaze mjesta gdje su živeli na ovom svijetu, dok živi tada u strahu od njih prave buku kako bi ih otjerali bojeći se susreta sa njima.

Porijeklo Noći vještica prvenstveno potiče iz Irske – Od keltskog festivala za mrtve zvane „Samhain“, navodi su Kongresne biblioteke.

Kelti su vjerovali da su duhovi mrtvih na Zemlji gdje se odmaraju pa su se ljudi oblačili u kostime i ostavljali „poklone“ na njihovim prednjim vratima kako bi umirili romantične duhove. Kao i kod mnogobrojnih tradicija, i ova se preselila u Sjedinjene Države.

Prema paganskom keltskom predanju, duše umrlih bi potpuno pripale vlasti boga Samhaina, kneza smrti, koga je valjalo umilostiviti žrtvoprinošenjem na dan nove godine, a Samhain bi dozvoljavao da toga dana duše umrlih posjećuju domove svojih porodica. Otuda običaj “maskiranja“ u kosture, duhove, vještice i demone.

Na taj način bi živi stupali u “mističnu” zajednicu sa umrlima, kroz čin podražavanja mrtvih i tumaranja po mraku. Prema vjerovanju, duše mrtvih koje bi dolazile u “posjetu” bile su iznurene glađu i molile su za hranu, pa ih je valjalo nahraniti – otuda običaj zvani “ttrick or treating”. Ukoliko neko od živih ne bi ugostio (treat) duše umrlih, stigla bih ih osveta (trick) boga Samhaina.

U vrijeme kada su ovi narodi primili Hrišćanstvo i kada su zaista bili Pravoslavni, tadašnja Crkva je ustanovila praznik “Svih Svetih” 1. novembra (na istoku se taj praznik slavi drugog datuma) upravo da bi se istrijebio ovaj okultistički običaj, a noć uoči praznika Svih Svetih služilo se svenoćno bdijenje.

Međutim, oni koji su ostali u paganstvu i okultizmu reagovali su tako što su pojačali svoje opasne rituale, tako da je noć uoči Hrišćanskog praznika postala noć vještica, vradžbina, prizivanja zlih duhova i demona i drugih okultističkih radnji.

Čak je dolazilo i do krađe i skrnavljenja sveštenih predmeta. Tako je propao pokušaj zapadne crkve da se suprotstavi ovom paganskom običaju.

Danas na našim prostorima, pravoslavno sveštentvo oštro se protivi slavljenju Noći vještica, koja pada na dan kada se proslavlja i Sveti Luka, upravo zbog povezanosti sa okultizmom.

A da li građani u Crnoj Gori znaju porijeklo praznika i šta kažu na pitanje: Noć vještica ili Sveti Luka?

Vesna Đuričković, kaže da je Noć vještica kod nas novijeg datuma.

“SVako ima pravo da bira šta će da slavi. Taj dan ne doživljavam kao praznik, već kao povod da se mladi i djeca zabave. Budući da je tog dana slava Svetom Petru i Svetom Luki, a u tradiciji Crnogoraca je da slave slavu, ne vjerujem da bi iko odustao od toga zarad “Noći vještica”, kaže Vesna.

Jovana Tomašević, bi pustila bih svoje dijete da ga slavi i da se zabavi na ovaj praznik.

Vailisa Mirković nam je rekla da ovaj praznik treba shvatiti samo kao zabavu.

“Mi svakako ne zaboravljamo Lučindan”, kaže ona.

Milica Markuš ne bi svoje dijete pustila na ovakvu prolsavu.

“To je čista Amerikanizacija i ništa pozitivno ne mislim o tome”, kaže ona.

Mirjana Dapčević, takođe, Noć vještica doživljava samo kao priliku da se djeca zabave.

A.Kovačević – A.Markuš