NATO ide u rat – zbog Crne Gore
Crna Gora je, nekoliko mjeseci prije donošenja odluke o prijemu u članstvo NATO, postala test spremnosti tog vojnog saveza za dalje proširenje.
Portal Politiko u danas objavljenom tekstu pod nazivom “NATO ide u rat – zbog Crne Gore”, piše o neslaganjima unutar Alijanse po pitanju primanja novih članica u trenutku ukrajinske krize i sukoba s Rusijom.
Odluka o članstvu Crne Gore treba da bude donijeta u decembru i pokazaće spremnost NATO-a da drži “otvorena vrata”, piše Politiko, dodajući da različiti stavovi po tom pitanju “grubo, ali ne baš precizno” odražavaju razlike u načinu na koji pojedine članice misle da “Zapad treba da odgovori na vojnu agresiju Rusije”.
Razgovori o prijemu Crne Gore intenziviraće se tek u drugoj polovini godine, a konačna odluka će biti donijeta na samitu NATO-a u Vašavi 2016, ali razlike su već sada vidljive.
Njemačka i Francuska se zalažu za rješavanje ukrajinske krize pregovorima s vladom Vladimira Putina, smatrajući da bi bilo kakvi koraci ka primanju novih članica u NATO povećale tenzije u odnosima s Rusijom.
Francuski predsjednik Fransoa Oland se po povratku sa mirovnih pregovora iz Minska sastao sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, a na konferenciji poslije toga je izjavio da je “stav Francuske u ovom trenutku da odbaci svako novo članstvo”.
Visoki zvaničnik NATO rekao je da je obustava proširenja tajni dio mirovnog sporazuma iz Minska i da je Oland ista uvjerenja pružio Putinu da ne bi ugrozio realizaciju sporazuma.
Skeptične po pitanju proširenja su i Italija i Holandija, dok administracija američkog predsednika Baraka Obame još nije otkrila svoje karte.
Sa druge strane, Turska, Hrvatska i Bugarska se zalažu za prijem Crne Gore u NATO.
“Oni žele da pokažu da se NATO ne plaši proširenja i da će uključiti balkanske zemlje u evro-atlantsku strategiju i da ih neće ostaviti u neizvesnosti”, izjavio je visoki zvaničnik NATO-a koji je želio da ne bude imenovan.
Ukrajinska kriza je, ipak, omekšala stavove istočnih evropskih država, nekih od najvećih zagovarača proširenja Alijanse.
Generalni sekretar NATO-a Stoltenberg je izjavio za Politiko da postoje različita mišljenja i da to nije izraz slabosti.
Upitan da li se o proširenju razgovaralo tokom pregovora u Minsku, Stoltenberg je rekao da pretpostavlja da se o tome raspravlja na mnogim različitim forumima, ali da “o tome odlučuje NATO zajedno sa državom koja podnosi zahtev, i niko drugi”.
“Da li će NATO nastaviti da se proširuje je pitanje o kojem mogu da odluče samo zemlja podnosilac zahteva i 28 saveznika”, rekao je Stoltenberg.
Iako je fokus Rusije na njenim prvim susjedima, Putin je nastojao da ojača veze sa pravoslavnim hrišćanskim zemljama, piše Politiko, podsjećajući da je ruski predsjednik posjetio Beograd prošle godine i da je ovog mjeseca razgovarao s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom u Moskvi.
Unutar NATO-a postoji zabrinutost da Rusija pokušava da oslabi njegovo jugoistočno krilo, piše Politiko.
Jedan neimenovani zvaničnik NATO-a kaže da je “francusko ne, meko ne”. “Ako Njemačka i SAD budu za proširenje, drugi će ih pratiti”.
(B92)
