Poljaci glasaju u prvom krugu izbora za predsjednika
U Poljskoj su jutros počeli izbori za predsjednika države, prvi krug, u kome 28,9 miliona registrovanih birača glasa da li će odriješiti ruke vladi premijera Donalda Tuska da obnovi nezavisnost pravosuđa i medija, kazni korupciju prethodne vlasti i učvrsti evropska savezništva umjesto slijepog oslanjanja na SAD, ili će to nastaviti da minira svojim vetom novi konzervativni predsjednik.
Na 32.143 birališta, od toga 511 u inostranstvu i pet na brodovima, Poljaci do 21 sat biraju danas između 13 kandidata, a ukoliko niko od njih ne osvoji preko 50 odsto glasova dva kandidata sa najviše glasova idu u drugi krug za 14 dana.
Posljednje ankete raspoloženja birača predviđaju sigurni drugi krug jer se prednost favorita, omiljenog liberalnog gradonačelnika Varšave, Rafala Tšaskovskog istopila sa početnih 10 do 12 procenata pred glavnim rivalom, direktorom Instituta pamćenja naroda Karolom Navrockim, kandidatom poljskih konzervativaca, iz aprila na sadašnjih svega pet do šest odsto.
U izbornu trku bi eventualno mogao da se umiješa i kandidat radikalnih nacionalista Slavomir Mencen koji igra otvoreno na kartu ksenofobije i antiukrajinskih raspoloženja, obećava potpunu zabranu abortusa a predstavlja se kao mlada dinamična snaga protiv establišmenta iz obje glave stranke Građanske platforme premijera Donalda Tuska i konzervativnih nacionalista, Prava i Pravde bivšeg premijera Jaroslava Kačinjskog.
Pitanje bezbjednosti i odbrane od eventualnog napada ili hibridnog rata Rusije ovog puta nije tema kampanje, a poljski premijer Tusk učinio je mnogo da preotme konzervativcima i ekstremističkoj desnici narativ koji za političku dobit zloupotrebljava strahove Poljaka, kao što je odnos prema izbjeglicama i imigrantima, antiukrajinska raspoloženja i strah da će ukrajinske namirnice ugroziti poljsko selo.
Apelima na Poljake da glasaju u što većem broju obratili su se u završnici kampanje i premijer Donald Tusk i predsjednik Andžej Duda sa istim argumentom, da se ovog puta ne bira samo šef države, već sa ruskom agresijom u Ukrajini i vrhovni komandat oružanih snaga, ali prije svega pravac kojim će ići dalje Poljska.
