SVIJETU PRIJETI ENERGETSKA KRIZA: Trka među državama koje nagomilavaju zalihe fosilnih goriva

Energetska kriza, zima koja je pred nama, dovela je do velike trke među državama koje nagomilavaju zalihe fosilnih goriva, što će gotovo sigurno ponovo dovesti do emisije štetnih gasova, piše Blumberg.
Kina, Indija i druge ekonomije u razvoju podstiču potražnju za ugljem, ali čak su i SAD spremne da povećaju potrošnju najprljavijeg fosilnog goriva, prema prognozi Međunarodne agencije za energiju.

Svjetska emisija ugljen dioksida dosegla je vrhunac neposredno prije početka pandemije korona virusa, a zatim je 2020. godine zabilježen najveći godišnji pad od 1965. godine. Emisija gasova sa efektom staklene bašte ove godine do avgusta su samo 1% manje u odnosu na isti period 2019. godine.

Zbog toga su uoči COP26 klimatskih pregovora koji će se održati u novembru u Glazgovu, UN pozvale zemlje da dostave ambicioznije planove za smanjenje emisije. Očekuje se da će se zvaničnici iz gotovo 200 zemalja okupiti na dvonedjeljnim pregovorima.

Da li će emisije oboriti nove rekorde vjerovatno će zavisiti od vremenskih prilika, rekao je Stiven DŽ. Dejvis, profesor na Kalifornijskom univerzitetu u Irvinu i jedan od vodećih ljudi “Karbon monitora”.

“Fosilna goriva koja se koriste za zagrijevanje zgrada mogla bi vrlo brzo da “popune” taj 1% ako je hladno”.

Energetska kriza koncentrisana je u sektoru proizvodnje električne energije. Nestašice prirodnog gasa i električne energije bile su posebno akutne u Kini i Velikoj Britaniji Emisije proizvođača električne energije već su porasle za 2,2% na globalnom nivou u periodu od januara do avgusta u odnosu na isti period 2019, podstaknute povećanjem u Kini, Indiji i Brazilu, pokazuju podaci Carbon Monitor-a .

Ali na mnogim mjestima, ispuštanja ugljen dioksida iz drugih glavnih izvora će biti niža nego u 2019. godini, zato što su mnoge elektrane na ugalj ugašene, dok solarna energija i energija vjetra preuzimaju primat. Emisije u Evropskoj uniji i Velikoj Britaniji tokom prvih osam mjeseci ove godine smanjene su za 4,7% u poređenju sa istim periodom 2019. godine, navodi grupa, koja svoje procjene zasniva na proizvodnji električne energije, industrijskoj aktivnosti, kopnenom transportu. U SAD su pale 3,5%.

Još jedan faktor koji bi mogao potaknuti rast emisije je novi skepticizam prema obnovljivim izvorima energije usred energetske krize. Prekidi u poslednjih nekoliko nedjelja izazvali su debatu o uticaju tranzicije svijeta na čistiju energiju. Dok neki vide stabilnost u vjetru i solarnoj energiji, drugi vide ranjivost zbog ekstremnih promjena cijena i nestabilnosti izazvanih prekidima u lancima snabdijevanja fosilnim gorivom i zavisnošću od država bogatih resursima, poput Rusije.

“Zabrinut sam zbog sve veće pogrešne percepcije da je trenutna energetska kriza uzrokovana obnovljivim izvorima energije ili politikom koja favorizuje obnovljive izvore energije”, rekao je analitičar BlumbergNEF-a Ali Izadi-Nadžafabadi.

“Racionalni odgovor na skok cijena fosilnih goriva i veće emisije treba da bude ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije”, kazao je.