Svjetski mediji o pobjedi Aleksandra Vučića
Svjetski mediji su sa velikom pažnjom objavili informacije o pobjedi Aleksandra Vučića u prvom izbornom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji.
Aktuelni premijer odnio je pobjedu s oko 55 odsto glasova dok je njegov najbliži protivkandidat Saša Janković dobio tek 16 odsto glasova birača.
Srbin Aleksandar Vučić, moćni čovjek na Balkanu u jeku krize – tako pariski Mond vidi srpskog premijera u tekstu u kojem daje profil izabranog predsjednika nakon jasne pobjede na predsjedničkim izborima.
“Mond” ističe da se Vučić nametnuo kao “moćni čovjek Srbije” otkako je postao premijer, 2014, godine, “svakako više nego ijedan drugi čovjek na vlasti” poslije Slobodana Miloševića.
“Ovakav uticaj Aleksandra Vučića na njegovu zemlju trebalo bi da je učini zonom stabilnosti u regionu kojem stabilnost nedostaje”, navodi pariski dnevnik, uz podsjećanje da je Zapadni Balkan posljednjih mjeseci poprište teških političkih kriza i ponovnog rasplamsavanja etničkih tenzija.
Francuski dnevnik konstatuje da su ovlašćenja predsjednika Srbije ograničena, ali ocjenjuje, pozivajući se na mišljenje posmatrača, da će Vučić bez ikakve sumnje pronaći “dovoljno pomirljivog premijera”.
I drugi svjetski mediji bave se danas Srbijom i Vučićem nakon njegovog izbornog trijumfa, ističući njegovu poruku da će Srbija nastaviti put ka Evropskoj uniji, ali da će istovremeno održavati prijateljske odnose s Rusijom i Kinom.
I Njujork tajms navodi da će pod Vučićem kao predsjednikom “Srbija vjerovatno nastaviti isti kurs unutrašnje i spoljne politike kao tokom vremena koje je on proveo na funkciji premijera”, poput, nabraja list, uvođenja političkih i ekonomskih promjena neophodnih za članstvo u Evropskoj uniji, uz istovremenu težnju bliskijim odnosima sa Rusijom.
“Iako je time stvorio tenzije sa Briselom, gospodin Vučić je odbio da podrži sankcije protiv Rusije”, podsjeća njujorški dnevnik.
List navodi da je Vučić “ojačao imidž neophodnog partnera međunarodnoj zajednici” tokom kampanje kroz sastanke sa svjetskim liderima, njemačkom kancelarkom i predsjednikom Rusije.
Figaro ukazuje da su se izbori za predsjednika Srbije sveli na svojevrsni “referendum za ili protiv Vučića” i da je prilično veliki broj predsjedničkih kandidata “rezultat nesposobnosti opozicije da na izbore izađe s jednim zajedničkim predstavnikom”.
BBC je objavio kako je Vučić u svojoj izbornoj kampanji stavljao naglasak na ekonomski razvoj Srbije.
Takođe, u tekstu stoji kako je Vučić u doba Slobodan Miloševića bio aktivan na strani desnice, kao dio Radikalne stranke. 2008. osniva Srpsku naprednu stranku u kojoj se pokušava odmaknuti od nacionalizma iz prošlosti.
“Ne skrivam da se mijenjam, ponosan sam na to”, izjavio je Vučić u razgovoru za AFP agenciju 2012. godine.
“No, prošlost ga prati u stopu. 2015. godine se pojavio na obilježavanju dvadesete godišnjice genocida nad srebreničkim Bošnjacima gdje ga je masa potjerala gađajući ga kamenjem i kišobranima. Nekoliko mjeseci kasnije, vratio se u memorijalni centar u Srebrenici i odao počast žrtvama”, piše BBC.
Na istu Vučićevu konstataciju ukazuje i ruska agencija Tas s, citirajući mišljenja većine posmatrača da će, kako navodi, novi premijer biti “tehnička figura”, dok će zapravo Vučić imati punu kontrolu nad premijerom.
Američka agencija Blumberg ocjenjuje da trijumf na jučerašnjim predsjedničkim izborima Vučiću otvara put za jačanje vlasti i, u isto vrijeme, Rusiji daje šansu da produbi svoj uticaj na Balkanu.
The Guardian u svom tekstu piše kako bi nakon pobjede Aleksandra Vučića demokratija u Srbiji mogla postati ozbiljno ugrožena.
“Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima će učvrstiti ionako neupitnu poziciju najmoćnijeg političara Srbije. No, kritičari misle kako bi mogao postati previše moćan te da bi demokratija u Srbiji mogla biti ozbiljno ugrožena”, piše Guardian.
Takođe, navodi se kako je Vučićev cilj ulazak Srbije u EU.
Reuters u svom osvrtu na pobjedu Aleksandra Vučića navodi kako Srbija i dalje ostaje zemlja siromaštva i korupcije.
“Rezultat izbora je politički poražavajući za protivkandidate. Vučić je naglasio kako odlazak s mjesta premijera na mjesto predsjednika neće mijenjati geopolitičku ravnotežu Srbije između EU kojoj se Srbija želi pridružiti i Rusije s kojom ta zemlja dijeli pravoslavnu hrišćansku vjeru i slavensku baštinu”, podsjeća Reuters.
