U CG ima šest nelegalnih zooloških vrtova

U Crnoj Gori ima šest nelegalnih zooloških vrtova, u kojima se nalazi više od 20 ugroženih vrsta i 200 pojednačnih primjeraka, a nedostatak prihvatilišta i nedovoljno precizna ovlašćenja nadležnih organa potrebno je što prije predvidjeti Zakonom o zaštiti prirode kojim je regulisano to pitanje.

To je saopšteno na okruglom stolu „Krijumčarenje i nelegalno držanje divljih životinja– izazovi i trenutno stanje u Crnoj Gori, moguća rješenja problema, primjeri prakse iz regiona i EU“, koji je organizovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).

Predstavnica Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Tamara Brajović, podsjetila je da je oformljena Radna grupa koja je pokrenula izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode u cilju unapređenja tog akta.

„Jedna od glavnih tačaka na kojima moramo raditi su članovi koji definišu nelegalno držanje životinja i propisivanje adekvatnih uslova. Kroz jako intezivan rad članova radne grupe, shvatili smo da sistemski ne umijemo adekvatno da riješimo problem“, navela je Brajović.

Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić, kazao je da su u proteklih nekoliko mjeseci bila dva, tri slučaja koja su bila aktuelna kad je u pitanju nelegalno držanje životinja.

„Nadam se da ćemo zajednički uspjeti da dođemo do rješenja“, naveo je Gazdić.

Nezakonita trgovina životinjama jedna od najunosnijih kriminalnih aktivnosti

Programska direktorica, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Ksenija Medenica, istakla je da je nezakonita trgovina divljim životinjama jedna od najunosnijih kriminalnih aktivnosti, navodeći da prema podacima EUROPOL-a godišnje generiše oko 4,4 milijarde eura na svjetskom niovu.

„Krijumčarenje divljih vrsta ima katastrofalne posljedice po biodiverzitet i mnoge vrste dovodi do ivice izumiranja. Sasvim je dovoljno razloga da se ovom problematikom svi pozabavimo“, kazala je Medenica.

Prema njenim riječima, činjenica je da u protekle dvije godine nije evidentiran nijedan slučaj nelegalnog uvoza, dok sa druge strane, kako je rekla, praksa pokazuje suprotno i dokaze da vrste sa CITES liste prolaze naše granice ispod radara.

„U proteklih par mjeseci smo imali par zvučnijih slučajeva – slučajeve sa lavom, kengurom, afričkim kornjačama. To što smo kasno saznali za ove slučajeve pokazuje da je potrebno raditi na više frontova. Prvenstveno, je potrebno raditi na boljoj međusektorskoj saradnji, na jačanju kapaciteta unutar institucija, ali i kada je u pitanju edukacija javnosti potrebno je raditi da svi shvatimo koliko je oziljan ovaj problem i koje su posljedice po našu prirodu!“, rekla je Medenica.

U posljednjih deset godina, kako je ukazala, kad se pogledaju podaci oni pokazuju da se najviše krijumčare ptice, gmizavci i biljke, navodeći da je od 2010. godine bilo slučajeva krijumčarenja prepariranih krivolovljenih ptica, a na meti su bile jarebice, kamenjarke i šumske šljuke.

„Krijumčarenje ptica gotovo redovno ide uz krivolov i trovanje životnja. Tako da se rješavanje ovih problema mora posmatrati kao cjelina i mora se djelovati u tom pravcu, jer ova tri problema idu u paketu“, navela je Medenica.

U šest nelegalnih zooloških vrtova 20 ugroženih vrsta

Predstavnik Agencije za zaštitu životne sredine Vladimir Pavićević, podsjetio je da su 2019. godine javnim pozivom pokušali da registruju određeni broj nelegalnih držalaca, navodeći da se oko pedesetak držalaca prijavilo, ali da svi nisu dobili dozvolu za rad.

„Trenutno, na teritoriji Crne Gore, posjedujemo podatke da ima šest nelegalnih zooloških vrtova, koji su sa preko 20 ugroženih vrsta i 200 pojedinačnih primjeraka u privatnim rukama, među kojima su kako autohtone vrste Crne Gore tako i tropske vrste koje se nalaze na CITES listi“, naveo je Pavićević.

Prema njegovim riječima, pretpostavlja se da postoji veliki broj nelegalnih držalaca i pojedinačnih primjera, od kojih su se pojedini prijavili Agenciji u želji da dobiju dozvolu, dok je određni broj ostao neprijavljen iz razloga neobavještenosti ili straha da će im životinje biti oduzete.

“Životinje se često drže u lošim prostornim i prehrambenim uslovima. Ponekad ih ljudi ugrožavaju na nehuman način, što predstavlja ozbiljan problem. Postoje primjeri i opasnih vrsta životinja, koji se drže u neodgavarajućim uslovima i koje mogu izazvati posledice po ljudsko zdravlje i živote“, rekao je Pavićević.

(Pr centar)