U crnogorskim zatvorima lako do droge, pola zatvorenika koristi lijekove: U ćeliji se pekla rakija, o liftovima ćute i komandiri

“U zatvoru je izuzetno lako upasti u zamku bolesti zavisnosti. I od droge, ali i od lijekova. U zatvoru postaneš zavisan od standardne terapije koja se dijeli, poput lijekova protiv bolova za glavu, zatim bromazepana, leksilijuma, do buprenorfina”, kaže Ivan (ime izmijenjeno zbog čuvanja identiteta), sagovornik koji je pristao na razgovor za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, pod uslovom anonimnosti.

Ovaj mladić služio je više puta kaznu u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Crne Gore (UIKS). U zatvoru je imao najteže trenutke bolesti zavisnosti, ali je, kako kaže, tu i odlučio da promijeni smjer života, piše CIN CG. 

“U jednom trenutku sam shvatio da moram da počnem da se liječim”, kaže on.

Ipak, UIKS mu nije pomogao u tome.

“Odmah nakon zatvora, otišao sam na tretman rehabilitacije”, kaže Ivan.

Bolest zavisnosti liječe lijekovima

Zatvor i dalje nema i ne sprovodi programe za bolest zavisnosti, konstatovano je iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Godišnjem izvještaju ove institucije za 2023. godinu.

Nadalje se navodi da se psihijatrijsko liječenje u UIKS-u uglavnom svodi na medikamentozni tretman, da je psihoterapijski tretman za lica zavisna od psihoaktivnih supstanci ograničenog dometa, kao i da se ni radno-okupaciona terapija ne sprovodi u potrebnom obimu.

U UIKS-u se sprovodi program terapije za bolest zavisnosti lijekovima buprenorfin i metadon.

Od 2.000 zatvorenika 1.373 koristi lijekove

“Prema preliminarnim podacima, ukupan broj pritvorenih i zatvorenih lica koji je u 2023. godini bilo na terapiji buprenorfinom je 1.242, dok je 131 lice bilo na terapiji metadonom”, navodi se u izvještaju Zaštitnika.

“S obzirom da u prosjeku ukupan broj zatvorenih lica godišnje bude oko 2.000, može se reći da je preko polovine primalo neki vid terapije za bolest zavisnosti”, pojasnili su za CIN-CG iz kancelarije Zaštitnika.

Mreža snabdijevanja drogom

Ivan priča da je tokom boravka u zatvoru koristio nelegalne supstance, ali i neadekvatno upotrebljavao one legalne, odnosno lijekove koje u zatvoru prepisuje psihijatar.

“Zatvor je dug i kad je kratak. Supstance ti pomažu da preguraš”, objašnjava Ivan.

“Prema podacima koje dobijamo od osoba na izdržavanju zatvorske kazne, i od onih koji su ranije bili u zatvoru, u UIKS-u postoji mreža snabdijevanja drogom”, kažu za CIN-CG iz Crnogorske mreže za smanjenje štete LINK, koja u okviru svojih programa radi sa zatvorenim osobama koje pate od bolesti zavisnosti.

Iz ove organizacije naglašavaju da nemaju podatke o načinima na koje droga ulazi u zatvorski sistem.

Sedmorica zatvorenika bez odgovarajućeg tretmana

CIN-CG-a je razgovarao sa sedmoricom muškaraca koji su proveli duže vrijeme kao zatvorenici u Spužu.

Šestorica od njih su ušli u zatvor zbog problema direktno povezanih sa bolešću zavisnosti – kriminalnih djela povezanih sa preprodajom i posjedovanjem droge, ili zbog pljački, a sve da bi došli do novca za psihoaktivne supstance. Oni nisu dobili odgovarajući tretman za bolest zavisnosti kada su došli u zatvor.

Svih sedam izvora, koji su nepovezani među sobom, tvrde da su nelegalne supstance tokom njihovog boravka, koji obuhvata period od 2013. do 2022. godine, bile dostupne, da su ih oni ili njihovi poznanici u zatvoru koristili.

Tvrde i da je neadekvatna upotreba lijekova učestala, a dvojica sagovornika CIN-CG-a su i sami koristili medikamente mimo propisa.

Kažu da u UIKS-u pristup problemu zavisnosti nije odgovarajući, i da im je tokom izdržavanja kazne najviše falila podrška, razgovor sa stručnjacima, resocijalizacija.

Ušli i izašli sa bolešću zavisnosti

Sagovornici CIN-CG-a koji su imali iskustvo zatvora uz bolest zavisnosti vjerovali su da će odlazak u zatvor doprinijeti da makar riješe problem sa zavisnošću od psihoaktivnih supstanci.

“Vjerovao sam da će mi droga biti nedostupna, i odlučio da iskoristim priliku da prekinem upotrebu”, kaže za CIN-CG Darko (ime izmijenjeno zbog zaštite identiteta).

“Zatvorski psihijatar mi je prepisao ksalol, da mogu da se smirim i da zaspim. Međutim, ubrzo nisam mogao bez njih, i trebala mi je sve jača doza”, kaže Darko.

Izašao je iz zatvora, tvrdi, sa novim problemom.

“Bio sam non-stop kao poluživ, pospan, sa stalnom potrebom za ksalolima, nisam bio ja”, kaže on.

Ivan se, kako kaže, nije ni trudio da dođe do terapije u zatvoru, iako je patio od bolesti zavisnosti.

“Iako sam bio duboko u zavisnosti, nadao sam se da neću imati nikakav dodir sa drogom”, kaže on za CIN-CG.

Međutim, nije bilo tako. On je prilikom svog prvog boravka u Istražnom zatvoru koristio kokain.

“Momak iz sobe je imao svoje načine nabavke velikih količina. Dijelio je to, besplatno”, rekao je u razgovoru za CIN-CG, ne želeći da dalje objašnjava.

Ipak, supstanca koju je najčešće koristio na neadekvatne načine, koja mu nije bila ni prepisana, bio je agonistička terapija za zavisnost od opijata – buprenorfin.

“Buprenorfin mi nikada nije bio prepisan, ali sam ga u zatvoru dosta koristio. Cimer iz sobe bi ga podijelio sa mnom, ili bih ga kupovao, za cigarete, od onih kojima ljekar daje tu terapiju”, objašnjava on.

Buprenorfin bi trebalo koristiti isključivo kao lijek prepisan od strane terapeuta, da bi se kontrolisala bolest zavisnosti od opijata, poput heroina. Buprenorfin je i sam opijat, ali ima agonističko dejstvo, što znači da ima i efekat smanjenja potrebe za upotrebom droge. Ipak, upotreba, bez ljekarskog nadzora, može dovesti do svih štetnih posljedica bolesti zavisnosti, kao i bilo koja droga.

“Liftovi” za razmenu droge, telefona, lijekova…

Takozvani “liftovi” su glavno sredstvo razmjene robe u zatvoru, uglavnom nelegalne, potrvdilo je više sagovornika CIN-CG.

Za “lift” je potrebna najlonska kesa i neko sredstvo, obično čaršav ili metla koje će spustiti tu kesu, u susjedne sobe, uzduž ili poprijeko. Osim toga, razmjene se dogovaraju i dovikivanjem.

“Kad jedna grupa šeta, onda možete doviknuti nekome i dogovoriti što god vam treba”, kaže za CIN-CG Marijan (ime je pseudonim).

Liftovima se razmjenjuju i telefoni, droga, lijekovi.

“To se odigrava pred očima komandira i veoma rijetko se desilo u mom sedmogodišnjem zatvorskom iskustvu da komandir kaže ‘skloni taj lift’. I to je uglavnom to, jednostavna opomena da se lift vrati nazad u ćeliju”, kaže za CIN-CG Ivan.

Zatvorenici pekli rakiju u ćeliji

Više sagovornika CIN-CG-a tvrdi da su uvjereni da pojedini korumpirani zaposleni UIKS-a, naročito komandiri, učestvuju u nabavci droga ili “gledaju kroz prste” zatvorenicima kada su u pitanju razne aktivnosti, a sve za određenu svotu novca. Sagovornici CIN-CG-a tvrde da oni nisu učestvovali u ovakvim radnjama, ali da su svjedočili ili čuli priče o tome od zatvorenika kojim vjeruju.

“Za vrijeme mog boravka u zatvoru pekla se rakija u ćeliji, i to sve na znanje komandira”, kaže za CIN-CG Petar (ime je izmijenjeno zbog zaštite identiteta).

Već pomenuti Darko tvrdi da je svjedočio zlostavljanju jednog zatvorenika od strane komandira.

“On mu je platio veću svotu novca da mu nabavi telefon. To se kreće i do 1.000 eura. Dobio je telefon, ali bi mu ga komandir uzimao i tražio dodatni novac da mu ga da na korištenje”, objašnjava ovaj sagovornik CIN-CG-a.

“Činjenica je da se dešavalo da se kod zaposlenih UIKS-a nađu nedozvoljene stvari namijenjene unosu u zatvor, u odnosu na to vodili su se disciplinski i krivični postupci”, kazali su iz UIKS-a.

Izvor: CIN Crne Gore