U svijetu gladuje 811 miliona ljudi, preko 3 milijarde nema adekvatne obroke

Svjetski dan hrane jedan je od najvažnijih datuma u Kalendaru javnog zdravlјa. Obiljeležava se
od 1981. godine, u preko 150 zemalјa svijeta, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje.

Njihovo saopštenje prenosimo u cjelosti:

Za datum njegovog obilježavanja, 16. oktobar,
simbolično je uzet dan kada je 1945. godine osnovana Svjetska organizacija za hranu i
polјoprivredu (Food and Agriculture Organisation – FAO).
Ove godine Svjetski dan hrane se obilježava pod sloganom „Ne ostaviti nikoga iza sebe“ (eng:
„Leave No One Behind“).
Iako smo napredovali u izgradnji boljeg svijeta, previše ljudi je ostavljeno iza. Prema podacima
FAO, preko 3 milijarde lјudi širom svijeta, što je oko 40% svjetske populacije, ne može sebi da
priušti zdrave i bezbjedne namirnice što, direktno gledano, dovodi do malnutricije. U svijetu
gladuje oko 811 miliona lјudi, a samo tokom 2021. godine, oko 193 miliona lјudi je bilo
prinuđeno da se osloni na humanitarnu pomoć.
Ovogodišnji Svjetski dan hrane dočekujemo u vremenu kada se globalna bezbjednost i
dostupnost hrane suočava sa mnogobrojnim prijetnjama. Rastuće cijene hrane, energije i sirovina
za proizvodnju doprinose tradicionalnim pokretačima svijetskih kriza kao što su klimatske
promjene i sukobi. Takođe, pandemija COVID-19 nastavlja sa negativnim uticajem na ukupnu
situciju, naglašavajući povezanost koja postoji između ekonomije i zdravlja svih nas.
Činjenica je da su svim ovim globalnim potresima najviđe pogođeni oni koji su već bili ugroženi.
Naime, u svijetu više od 80% ljudi koji se ubrajaju u kategoriju ekstremno siromašnih žive u
ruralnim područjima i preživlјavanje im zavisi od sopstvene polјoprivredne proizvodnje. Stoga
ne čudi podatak da je oko 80 odsto raselјenih u svijetu iz zemalјa ili sa teritorija koje su
pogođene nedostatkom hrane, pri čemu se mnoge od njih suočavaju i sa ozbilјnim klimatskim
nepogodama i prirodnim katastrofama.
S tim u vezi, ovogodišnja globalna kampanja ima za cilј da podstakne osjećaj lične i kolektivne
odgovornosti, da probudi solidarnost i aktivizam, kako u svakom od nas ponaosob, tako na nivou
zajednica i društva u cjelini.

Vlade, privatni sektor, akademska zajednica, civilno društvo i pojedinci moraju da rade zajedno
u solidarnosti kako bi dali prioritet pravu svih ljudi na bezbjednu hranu, pravilnu ishranu, mir i
jednakost, vodeći posebno računa o najugroženijima među nama.
Kako se sa kreiranjem svijesti o dostupnosti bezbjedne hrane i pravilne ishrane za sve, kreće od
djetinjstva, ljekari Instituta za javno zdravlje Crne Gore će ove, kao i prethodnih godina,
obilježiti ovaj dan zajedno sa predškolskim i školskih ustanovama kroz zajedničke edukativne
aktivnosti koje ove ustanove organizuju povodom Svjetskog dana hrane.