UBISTVO NEMANJE MEDINA: Da li će optuženi biti oslobođeni ili osuđeni?
Suđenje za ubistvo Petrovčanina Nemanje Medina, čije tijelo nije pronađeno, otvorilo je polemiku u javnosti da li će optuženi u ovom slučaju Vladimir Ulama, Darko Mijović i Bogdan Milić biti osuđeni ili oslobođeni. Prvi put u Crnoj Gori je u toku sudski proces u kome su okrivljeni na optuženičkoj klupi, a tijelo žrtve još nije pronađeno. Medinov nestanak prijavljen je 8. avgusta 2016. godine.
Postavlja se pitanje za koje krivično djelo optuženi treba da odgovaraju – ubistvo ili otmicu.
Dio stručne i laičke javnosti smatra da se može dokazati da su okrivljeni ubili Medina, neki tvrde da je optužnica trebala da bude usmjerena na otmicu, te da ovakva možda čak znači i slobodu za one kojima se sudi.
Javnost dijeli mišljenje i o kaznama za ovakve zločine. Naravno, dok jedni tvrde da nema mjesta zatvorskoj kazni, drugi smatraju da treba biti izrečena dugotrajna kazna zatvora od 40 godina, najviša koja je propisana crnogorskim zakonom.
Da zločin bez tijela postoji, smatra kriminolog Velimir Rakočević. Kako pojašnjava kriminolog, i ako nema leša ili dijelova leša, postoje brojni drugi dokazi na osnovu kojih može da se riješe ubistva.
“Ako se ne nađe tijelo, a postoji zaokružen sistem indicija i dokaza koji upućuju na određene osobe da su počinile ubistvo, naravno da se oni procesuiraju i u brojnim slučajevima osuđuju”, kazao je Rakočević za CdM.
Rakočević je istakao da u Evropi i SAD-u postoji sistem u kojem se na osnovu operativnih saznanja i dovoljno osnovane sumnje, bez pronalaska leša, može doći sa velikom pouzdanošću do direktnog utvrđivanja da je neko počinio ubistvo.
“Tome koriste i fornezičke nalaze raznih dokaza, praćenja lica, njihovog kretanja, materijalni i lični dokazi, alibi, analiza njihovog djelovanja, radnji prije i nakon izvršenja krivičnog djela”, dodao je Rakočević.
Advokat Vladimir Marinkov podsjetio je u razgovoru za CdM na “pravilo”- ako nema tijela, nema ni ubistva, ali smatra da se i bez tijela krivično djelo može dokazati.
“Ubistvo se može dokazati i bez postojanja tijela, uz pomoć dokaza, iskazom svjedoka ili priznanja krivice okrivljenih. Kada nema tijela, smatram da bi optužnica trebala da se odnosi na otmicu, a to zavisi od stava tužioca i do tada prikupljenih dokaza”, jasan je Marinkov.
Advokat je istakao da u ovakvim slučajevima, optužnica za ubistvo ide u prilog odbrani okrivljenih.
“I ne samo to, već takva optužnica koja, uslovno rečeno, oslobađa od krivice može dovesti do toga da oni koji su osumnjičeni za ubistvo više nikada ne budu pred sudom”, pojašnjava Marinkov.
Prema navodima optužnice, optuženi se terete da su 8. avgusta 2016. na teritoriji Bara i Podgorice na podmukao način ubili Medina. Milić je, kako se navodi, pružio pomoć Ulami u prikrivanju. Dodaje se da su svjesno izvršili krivično djelo.
