Udruženim djelovanjem do ekonomskog prosperiteta Zapadnog Balkana

Organizatori skupa bili su Privredna komora Crne Gore i Vanjsko-trgovinska komora Bosne i Hercegovine.

Crnogorsku delegaciju činili su predstavnici preko 30 kompanija iz oblasti saobraćaja, građevine, komunalnih usluga, trgovine, turizma, poljoprivrede i prehrambene industrije, bankarstva, hemijske industrije, metalskog sektora, informacionih tehnologija, logističkih i sajamskih usluga, a predvodio ju je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković.

Bosanskohercegovačkoj poslovnoj zajednici predstavljeni su ekonomski potencijali i investicioni ambijent u Crnoj Gori.

Mijušković je kazao da ekonomija naše zemlje od obnove nezavisnosti dinamično raste i razvija se i predstavio njen progres u evroatlantskim integracijama.

Govoreći o saradnji sa Bosnom i Hercegovinom, Mijušković je istakao da zemlja domaćin foruma zauzima treće mjesto u spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore.

“Tokom 2015. godine, ukupna robna razmjena naše dvije zemlje iznosila je oko 150 miliona eura, ali je u odnosu na 2014. godinu zabilježila blagi pad”, rekao je Mijušković.

Stalan rast broja turista iz BiH, ukazuje na tradicionalno kvalitetnu saradnju u ovoj oblasti. Crnu Goru je, tokom 2015. godine, posjetilo 154 hiljade turista iz Bosne i Hercegovine, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 68 odsto.

Mijušković je podsjetio da naša zemlja svake godine angažuje i nerezidenate, od kojih oko 25 odsto dolazi iz Bosne i Hercegovine. Najčešće rade u turizmu, građevinarstvu i poljoprivredi.

Naglasio je problem loše saobraćajne povezanosti dvije zemlje, a posebno to što nepostojanje željezničkog saobraćaja utiče na povećanje cijena roba.

“U okviru Berlinskog procesa započete su aktivnosti podrške projektima, prvenstveno, u oblastima infrastrukture i energetike. U tom smjeru treba što prije započeti aktivnosti na utvrđivanju trase i izgradnji Jadransko-jonskog autoput”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, izgradnja energetskog kabla između Crne Gore i Italije, koja je u toku, predstavlja izuzetnu priliku za pristup regiona energetskim tržištima razvijenijih zemalja Evrope. S tim u vezi, u toku je izgradnja crnogorskog dijela elektromreže kojom se povezuju Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Srbija, što predstavlja dobar primjer saradnje u Regionu, koji treba slijediti, rekao je Mijušković.

Naglasio je da je jedna od glavnih aktivnosti komora dvije zemlje razvoj regionalne saradnje, te podsjetio da je u cilju njenog jačanja, krajem prošle godine, ustanovljen Komorski investicioni forum, uz podršku komora Njemačke i Austrije.

Udruženo komorsko djelovanje, uz usaglašene zajedničke aktivnosti, smatra on, doprinijeće efikasnijem uključenju poslovnih zajednica  u realizaciju tekućih i planiranih infrastrukturnih i drugih projekata značajnih za ekonomski prosperitet Zapadnog Balkana.

“Sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine imamo tradicionalno dobre odnose, više uspješnih poslovnih susreta organizovano je do sada, a zajednička realizacija nekoliko projekata potvrđuje naše namjere da saradnju podignemo na viši nivo”, rekao je predsjednik crnogorske Komore.

Tokom plenarnog dijela događaja prisutnima su se obratili i predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr. Bruno Bojić, kao i ambasador Crne Gore u Sarajevu Milan Lakić.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr. Bruno Bojić kazao je da Bosna i Hercegovina ekonomsku budućnost gradi kroz reforme, posebno u sferi stvaranja povoljnijeg ambijenta za inostrane ulagače, te usvajanja evropskih standarda, u cilju postupne integracije sa tržištem EU.

“Mi nudimo dobre poslovne prilike, jer imamo makroekonomsku stabilnost i vrlo stabilan finansijski sektor. Tu su takođe i povoljni legislativa, poreski i carinski sistem, praćen konkurentnom cijenom ljudskog kapitala, uz izuzetno bogate prirodne resurse”, rekao je Bojić.

On je naveo da su ključni izvozni sektori BiH drvoprerada sa industrijom namještaja, metaloprerađivački, industrija mašina, tekstila i kože, hemijska i farmaceutska, te poljoprivredno-prehrambeni.

Prema njegovim riječima, ova zemlja se suočava sa negativnim bilansom u trgovini robama, ali pokrivenost uvoza izvozom raste na godišnjem nivou. Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH iz ovog regiona su Srbija i Crna Gora.

“Uvjerenja sam da bi naša vanjskotrgovinska razmjena bila mnogo veća i kvalitetnija da su nam putni koridori bolji i kvalitetniji. Nadam se da će na tom polju nadležna ministarstva i direkcije obje zemlje napraviti iskorak, te nas infrastrukturno putem zraka i kopna bolje povezati”, rekao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador Lakić je ocijenio da je forum u organizaciji dvije komore pokazatelj da odnosi među državama idu uzlaznom putanjom, te da su primjer kako treba sarađivati na Zapadnom Balkanu. Smatra da je ekonomska saradnja između Crne Gore i Bosne i Hercegovinedobra, ali da postoji prostor za njeno unapređenje u pojedinim oblastima.

“Unapređenje saradnje je moguće i u oblasti turizma i vodoprivrede, odnosno zajedničkog korišćenja voda”, rekao je Lakić.

Investicione mogućnosti dvije zemlje predstavile su Blaženka Mišković, zamjenica direktora Agencije za promociju stranih ulaganja u BiH i Nina Drakić, rukovodilac sektora za analize i istraživanja Privredne komore Crne Gore.

Nakon plenarnog dijela održani su bilateralni sastanci privrednika.