Upis u škole i vrtiće biće online
Unaprijeđeni postojeći internet servisi, kao i novi koji će građanima omogućiti da online podnose različite zahtjeve, upišu djecu u školu i vrtić, registruju preduzeće… – samo su neke od najava Ministarstva javne uprave (MJU) za godinu pred nama.
Iz resora Suzane Pribilović obećavaju i da će u 2020. omogućiti usluge najvišeg nivoa, te da će raditi na tome da portal e-uprave (euprava.me) bude jedinstveno mjesto za sve e-servise institucija.
“Usvajanjem Zakona o elektronskoj upravi stekli su se uslovi da se e-servisi unaprijede u dijelu korišćenja e-plaćanja i e-identifikacije. U tom smislu MJU će u 2020. omogućiti građanima pružanje usluga najvišeg nivoa. Integracija portala e-uprave, ali i servisa koji postoje na portalima drugih institucija, omogućiće na jednom mjestu podnošenje zahtjeva, razmjenu podataka svih registara koji su priključeni na Jedinstveni sistem za e-razmjenu podataka, prilaganje dokumenata koje će građani moći elektronski potpisati, kao i mogućnost e-plaćanja”, kazali su “Vijestima” iz MJU.
Dodaju i da će nova lična karta, kao dio budućeg nacionalnog identifikacionog dokumenta, omogućiti jedinstvenu identifikaciju građana i tako olakšati korišćenje e-servisa.
Na portalu e-uprave trenutno su 584 usluge, od toga 176 je elektronskih. Neke usluge građanima su na raspolaganju putem portala koji nisu dio sajta e-uprava – među njima su ezdravlje.me, putem kojeg je moguće zakazati termin kod izabranog doktora opšte prakse i izabranog ginekologa, tu je i servis dokumenta.me Ministarstva unutrašnjih poslova putem kojeg građani mogu da online naruče izvode iz knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu… Za privredu, na raspolaganju su e-usluge u oblasti poreske politike, carinskog poslovanja…
Ima prostora za napredak
Iz MJU navode da analize pokazuju da su oni koji su koristili ili koriste neku od e-usluga, u najvećem broju zadovoljni. Ipak, dodaju i da, iako je broj e-servisa značajan, njihovo korišćenje u proteklim godinama nije bilo na zadovoljavajućem nivou. Kao jedan od razloga, vide činjenicu da mnoge od njih nije moguće u potpunosti ostvariti elektronskim putem u smislu e-plaćanja i jedinstvene identifikacije korisnika.
Svjesni su da postoji prostor za napredak, da je krajnji cilj digitalizacija – ako ne svih, onda, kako su kazali, “najvećeg broja usluga koje javna uprava pruža građanima i privredi”. Stoga će nastaviti da između institucija koordiniraju proces digitalizacije.
“Cilj e-uprave je da građanima i privredi omogući potpunu digitalizaciju u oblasti pružanje usluga. Ona nije moguća ukoliko ne postoji zaokružen sistem… Upravo to je glavni zadatak MJU u narednoj godini – da postojeće usluge unaprijedi i kreira nove koje će biti na raspolaganju građanima i privredi, a to će se ostvariti integracijom svih raspoloživih sistema. Ovaj proces treba pažljivo i proaktivno planirati, na način da se prvo identifikuju poslovni procesi koje onda treba transformisati u digitalni oblik”, kazala je Pribilović “Vijestima”.
Iz ministarstva navode da će u 2020. raditi na objedinjavanju servisa koje institucije pružaju na svojim portalima, kako bi portal e-uprave bio prepoznat kao jedinstveno mjesto za pružanje e-usluga.
Tako bi, prema najavama, na portalu e-uprave bile objavljene sve informacije o servisima, dok će građani te servise koristiti na postojećim internet stranicama, a do njih dolaziti kroz linkove.
“Prije svega, ovdje imamo u vidu e-servise iz oblasti zdravstva, poreske politike, izdavanja ličnih dokumenata…”, kazali su iz MJU.
I opštine na svojim sajtovima sada nude neke od elektronskih usluga, pa tako na sajtu Glavnog grada postoji usluga naručivanja izvoda iz knjige vjenčanih…
Iz MJU su dodali i da su smjernice o tome koje servise građani i privreda žele da vide u elektronskom obliku, te koje e-usluge bi trebalo unaprijediti, date u istraživanju IPSOS-a i UNDP-a. MJU u saradnji sa Ministarstvom prosvjete razvija e-servis za upis djece u osnovne škole i predškolske ustanove, sa Poreskom upravom, kako su kazali, rade na razvoju različitih e-usluga za registraciju preduzeća…
Raditi na promociji i edukaciji
Ministarka javne uprave kaže i da bi u kreiranju budućih i unapređenju postojećih servisa, trebalo imati u vidu i da građani i privreda u različitoj mjeri koriste postojeće servise. Iz MJU su kazali i da su podaci istraživanja Ipsosa i UNDP-a pokazali da veliki broj građana nije informisan o e-uslugama javne administracije, da građani ostaju privrženi tradicionalnom načinu pružanju usluga i da radije biraju šalter.
Privrednici su, kako je dodala, sa druge strane, u najvećoj mjeri upoznati sa postojanjem e-usluga javne uprave i koriste ih za potrebe poslovanja.
“Privreda u većoj mjeri koristi ponuđene e-servise, dok građani nisu ponekad ni svjesni šta žele u elektronskom obliku i koja prava bi mogli da ostvare na ovaj način. U tom smislu treba raditi na promociji e-servisa, ali i edukaciji građana u dijelu digitalnih vještina”.
Zakoni spremni, javna uprava da se prilagodi
Govoreći uopšte o razvoju e-uprave i e-usluga, Pribilović je rekla da se u prethodnoj godini radilo na dostizanju ciljeva Digitalne Agende za Zapadni Balkan i primjeni standarda Evropske unije. Crna Gora je, kako je kazala, u najvećoj mogućoj mjeri transponovala direktive EU u crnogorsko zakonodavstvo.
Pribilović ističe da je uvjerena da je u protekloj godini zaokružen zakonski okvir za razvoj e-uprave u Crnoj Gori.
“Veoma sam zadovoljna što je MJU pokrenulo inicijativu za promjenu nekoliko zakona, a neke zakone i same predložilo. Tu, prije svega, mislim na Zakon o elektronskoj upravi i Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, Zakon o administrativnim taksama, Zakon o ličnoj karti, Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Vjerujem da smo u prethodnoj godini zaokružili zakonski okvir za razvoj elektronske uprave u Crnoj Gori”.
Navodi i da je svjesna da su i javnoj upravi neophodne promjene u svakodnevnom radu.
“Razvoj e-uprave u Crnoj Gori podrazumijeva transformaciju sadašnjeg poslovanja, ne samo poslovnih procesa u kojima se ostvaruje interakcija sa građanima i privrednim subjektima, već i transformaciju procesa unutar javne uprave.
Međutim, u javnoj upravi koja sa jedne strane treba da odgovori na zahtjeve građana i privrede i da digitalizaciju iskoristi kao alat za povećanje efikasnosti u pružanju usluga, treba raditi na promjenama u svakodnevnom radu i to je dodatni izazov za svaku instituciju ponaosob”.
Demokratija kroz e-peticije i online učešće u raspravama
Iz MJU su kazali da su tokom 2019. u rad ponovo pustili servis elektronskih peticija, te pokrenuli nove online usluge, kao što je e-participacija, gdje zainteresovani mogu da putem interneta uzmu učešća u javnim raspravama, daju sugestije u početnim fazama pripreme zakona…
Tvrde da su time “značajno unaprijedili transparentnost i otvorenost Vlade”.
Kreiran je i u rad pušten i portal otvorenih podataka (data.gov.me), na kojem je, podsjećaju, trenutno objavljeno 107 skupova podataka. U pitanju su podaci 18 institucija, na 15 tema, pored ostalog – energerika i rudarstvo, finansije, ljudska i manjinska prava, nauka, rad i socijalno staranje…
