VCG fale dva helikoptera i radar

Vojska Crne Gore prije svega treba da uloži u Vazduhoplovstvo i prema aktuelnim planovima koje je podržala crnogorska Vlada potrebno je da se obezbijedi 30 miliona eura za kupovinu dva moderna helikoptera H145M. Takođe je planirana nabavka radara koji košta nekoliko desetina miliona eura. Radi se, dakle, o 50 miliona eura za nabavku helikoptera i radare, bez ulaganja u održavanje i eventualno modernizaciju postojećih “gazela“, ocijenio je za Pobjedu vojni analitičar Aleksandar Radić.

On kaže da je Crna Gora već definisala Dugoročni plan razvoja odbrane do 2025. godine s obzirom na organizaciju i činjenicu da je postala punopravna članica NATO-a.

“Do sada je učinjeno mnogo toga na unapređenju obuke posade Vazduhoplovstva Crne Gore na lakim helikopterima „gazela”. Piloti su ovladali korišćenjem uređaja za noćno letjenje, učestvovali su treći put na vježbi u Sloveniji sa dva helikoptera. Pokazali su da mogu da rade svoj posao, ali da bi ta helikopterska jedinica bila svrsishodna potrebno je da dobije helikoptere većih sposobnosti u odnosu na „gazele” i helikopter koji uslovno može da se klasifikuje kao srednji. Prema aktuelnim planovima, koje je podržala Vlada Crne Gore, 30 miliona eura treba obezbijediti za kupovinu dva helikoptera”, navodi Radić.

Ističe da ti helikopteri neće koristiti samo za namjenske vojne zadatke, nego i za podršku civilnim vlastima i stanovništvu, ali i za gašenje požara, patroliranje u akvatoriju.

On dodaje da će Crna Gora kroz podršku EU dobiti jedan helikopter za policiju, koji će biti korišćen za poboljšanje kontrole granica.

Radić smatra da ozbiljan izazov predstavlja i rješavanje osmatranja vazdušnog prostora.

“Crna Gora nema ni novca ni resurse za lovački avion. Ali Crna Gora ima Vazduhoplovni operativni centar koji po sadašnjem nivou razvoja šalje radarske slike Hrvatskoj, koja je partnerska zemlja i integrisana u NATO sistem protivvazdušne odbrane. Sada kada je članica NATO-a, Crna Gora može da uđe u NATO integrisani sistem protivvazdušne odbrane, ali to će zahtijevati vrijeme i ulaganje. To su u osnovi softveri koji omogućavaju razmjenu podataka i usvajanje procedura. Crna Gora mora da kupi radar nove generacije. U ovom trenutku jedini senzor koji može da se koristi je radar sa Fruške gore, a on pripada srpskoj-crnogorskoj kontroli letjenja SMATSA”, kaže Radić.

On dodaje da je Dugoročnim planom razvoja odbrane definisano da se kupi jedan radar, te da je to investicija od par desetina miliona eura.

Kada je riječ o konceptu „Pametna odbrana”, a s obzirom da je Crna Gora sad članica NATOa, Radić kaže da naša država ima mogućnost da traži od partnerskih zemalja podršku u zaštiti svog vazdušnog prostora.

“Postoji mit da NATO naplaćuje tu vrstu podrške, ali to nije istina. Crna Gora to dobija kao jedan od benefita članstva. To je partnerska podrška koja se traži od zemalja koje imaju tehničkih mogućnosti. U praksi, to bi značilo da u slučaju potrebe u vazdušnom prostoru Crne Gore zadatke obave avioni iz susjedne zemlje, a prihvatljivo rješenje je da to bude Italija. U ovom trenutku to je teoretska mogućnost. Još toga treba da se uradi da bi Crna Gora postala dio integrisanog sistema protivvazdušne odbrane NATO, ali naravno da jedna partnerska zemlja pruža tu lovačku zaštitu u slučaju potrebe”, objašnjava Radić.

On dodaje da Crna Gora prvo mora efektivno da uđe u sistem razmjene podataka, zatim u integrisani prostor.

“To znači da Crna Gora ima radar i da šalje radarsku sliku članicama NATO i da one šalju njoj kako bi se stvorila šira slika o vazdušnom prostoru. Početkom naredne dekade može da se razgovara o tome da se potpiše višegodišnji sporazum o podršci kad je riječ o vazdušnom prostoru”, kaže Radić.

On podsjeća da je Slovenija odmah nakon samostalnosti kupila radar, nakon čega je postigla sporazum sa Italijom i sa Mađarskom u vezi sa kontrolom vazdušnog prostora.

Radić kaže da su u ratnoj Mornarici problematične dvije fregate koje su preimenovane u patrolne brodove i vuku nepotrebno naoružanje.

“Preskupe su za održavanje, a ne mogu da se koriste za kontrolu akvatorija, jer je riječ o brodovima specifičnih oblika koje su imale režim upotrebe u bivšoj Jugoslaviji. Sad su izgubili svaku svrhu i Vojska Crne Gore mora da iznađe rješenje kako će da kontroliše akvatorij i kako će preuzeti vojni dio zadatka na sebe, jer tu nema supstitucije sa nekom civilnom organizacijom obalske straže”, ističe Radić.

On kaže da je u Evropi završen trend prepuštanja zadataka civilnim strukturama.

“Sada se zadaci vraćaju u ruke vojske, pojačanaje kontrola Mediterana zbog migrantske krize. Od Vojske Crne Gore se očekuje da preduzme nešto, a definisani su planovi da se dođe do patrolnih čamaca. U ovom trenutku je moguće da se raketne topovnjače pregrade u patrolne brodove. To je samo kompromisno rješenje kako bi se iskoristio postojeći resurs. Njihov veliki i ozbiljan hendikep je mala brzina koju ostvaruju. Potrebni su brodovi koji će u punom kapacitetu obavljati zadatke”, kaže Radić.

Govoreći o kopnenoj vojsci, naš sagovornik navodi da Crna Gora imajedan pješadijski bataljon i u njemu dvije deklarisane čete.

“One moraju da budu u skladu sa konceptom operativnih sposobnosti. To je program unutar NATO koji funkcioniše za partnerske zemlje i koji zahtijeva određen nivo obuke i opremljenosti jedinica. Vojska Crne Gore ima već mnogo toga, automatske puške, hekler, koh… Predstoji nabavka lakih oklopnih vozila, a dio oklopnih vozila će sada stići kao njemačka donacija, kaže Radić.

On ocjenjuje da je najveći trošak Vazduhoplovstvo, zatim Mornarica, pa kopnena vojska.

Prelazno rješenje radar SMATSA na Vrsuti

Radić kaže da je za osmatranje vazdušnog prostora prelazno rješenje radar SMATSA, koji bi trebalo da bude postavljen na radarskom položaju Vrsuta.

“SMATSA kontrola letjenja u periodu 2019-2020. godine postavlja tri radara, dva u Srbiji i jedan u Crnoj Gori koji će biti na radarskom položaju Vrsuta, a to je lokacija koja je izabrana i za Vojsku Crne Gore. Na taj način će se razmjenjivati radarska slika. Time će biti odložena nabavka radara, jer će kontrola letjenja omogućiti neki minimalni uvid u situaciju u vazdušnom prostoru”, kaže Radić.

Troškovi nijesu posljedica ulaska u NATO

Radić ističe da mnogi troškovi nijesu posljedica ulaska naše države u NATO, nego prirodna potreba gradnje sopstvenog sistema odbrane i bezbjednosti, koji je nužan Crnoj Gori.

“I Srbija kao vojno neutralna zemlja ispunjava sve uslove i ima jedinice koje su u konceptu operativnih sposobnosti, kao što ima i Crna Gora. To je pitanje nacionalne odbrane. Helikopter koji treba da se nabavi je za potrebe vojske i naroda, a radar je za potrebe zaštite vazdušnog prostora. Ne postoji nijedan trošak osim članarine koja je nesporna. Kada je riječ o usvajanju NATO standarda u opremanju, velika je lista zemalja koje su partnerske i nemaju aspiraciju da budu članice NATO-a, a postupaju po tim mehanizmima, odnosno po konceptu operativnih sposobnosti. Tu su sve zemlje Evroazije, kao i druge zemlje regiona, BiH, Makedonija, Srbija”, kaže Radić.

POBJEDA