VELIKE GUŽVE: Danijeli i Goranu se više isplatilo da pješke pređu granicu nego da čekaju u taksiju
U zenitu ljetnje turističke sezone, na svim graničnim prelazima su uobičajene gužve, pogotovo na najprometnijem graničnom prelazu u Crnoj Gori, Debeli brijeg, piše Radio Jadran.
Foto: Radio Jadran
Neuporedivo je i danas duža kolona vozila koja ulaze u Crnu Goru. Putnici su prilično nervozni, jer čekaju dva, tri sata i više. Zato se isplati pješke stići do Crne Gore, uvjeravaju nas Danijela i Goran Ilibašić iz Bosanske Gradiške. Oni rade u Štutgartu. Kao i proteklih godina avionom su stigli do aeredroma Čilipi. Imali su namjeru da opet uzmu taksi do Crne Gore i Igala. Ali, u startu je tarifa bila visoka, pa su pogodili vožnju sa dubrovačkim taksistom za 40 eura do granice Karasovići. Međutim, naišli su na zastoj i dugačku kolonu vozila.
Foto: Radio Jadran
– Kolona je bila skoro 2 km. Taksista nam je rekao da zato važi dodatna tarifa, svaki sat čekanja 30 eura. Bilo nam je sigurnije, brže i jeftinije da idemo pješke. Sa prtljagom smo prešli skoro 4 km za manje od sata. Ponesatalo nam je samo vode. Na crnogorskoj strani smo se već lakše snašli za prevoz, a i policija nam je dala sokove iz svojih zaliha – priča nam Danijela. I zaista, vidjevši kako su došli zajapureni i ožednjeli, iz granične policije na Debelom brijegu su im ponudili okrepljenje.
Suštinski za rad granične policije ove godine nema promjena u odnosu na prethodne. Angažovan je dovaljan broj službenika, solidna je tehnička opremljenost, ali na hrvastkoj strani su zastoji, kaže nam Petar Radović, iz Granične policije Herceg Novi:
Foto: Radio Jadran
– Debeli brijeg je lani prešlo preko 2,5 miliona putnika i preko 650 hiljada vozila. Biće premašena ta cifra. U julu je veči promet putnika za 10 odsto, a vozila za 5 odsto. Međutim znatno su duža zadržavanja zbog toga što kolege u Hrvastkoj imaju obavezu ove godine da kontrolišu sva lica i vozila. To radimo i mi, ali imamo pojednostavljene procedure. Evidentiramo samo vozilo i vozača kada su duge kolone, a za turističke autobuse dobijemo već pripremljene spiskove putnika – navodi Radović.
No, uprkos devet traka osjeća se mali kapacitet ovog graničnog prelaza. Nedostaju prateći sadržaji. Ne vidimo, ili je negdje potpuno neugledan, informativno turistički punkt. Nema mjesta gdje bi turisti zastali dok su u koloni, ili kada dospiju do kontrolnog punkta, da kupe vodu, sok, neku sitnicu. Srećom postoji javni toalet na Debelom brijegu.
Gori su uslovi na Kobili, drugom manjem prelazu sa Hrvatskom i Sitnici sa BIH. Tokom jula u više navrata bila je spuštena rampa na Kobili i prelaz zatvoren zbog pada sistema, jer napajanje električnom energijom je preko agregata. Putnici se onda preusmjeravaju na granični prelaz Karasovići i Debeli brijeg. Prelazak hrvtasko-crnogorske granice se tada pretvara u višečasovnu moru.
Po jedna ulazna i izlazna traka je i na Sitnici, granici sa BIH , a promet raste. Tokom jula Sitnicu je prešlo čak 261 hiljada putnika, ili 21 odsto više i 69 hiljada vozila, ili 14 odsto više nego lani. Zato se ovog ljeta promet na Sitnici čak primako onom na Debelom brijegu.
(Radio Jadran)
