Vesna Bratić traži tužbe protiv 39 javnih funkcionera

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta, profesorica Vesna Bratić, podnijela je juče Kancelariji Zaštitnika imovinskopravnih interesa Crne Gore 39 inicijativa kojima traži da joj dostave tužbe za regresnu naplatu potraživanja, ukoliko su ih pokrenuli protiv javnih funkcionera, kao što su to učinili u njenom slučaju. Kako smo ranije objavili, ona je 7.februara podnijela 44 inicijative kojima traži da Zaštitnik pokrene tužbe protiv starješina državnih organa za regresnu naknadu šteta. Radi se o odlukama zbog kojih je država morala da isplati više stotina hiljada eura obeštećenja tužiocima.

Bratić je juče kazala za “Dan” da šteta u vidu glavnog duga i troškova koje je država bila dužna da nadoknadi iznosi 550.000 eura samo u 39 predmeta za koje je juče podnijela zahtjeve.

“Kao neko ko je obavljao javnu funkciju u svojoj državi, uvijek želim da vjerujem institucijama, pa čak i kad ljudi u tim institucijama griješe. Kao čovjek, građanin, profesor i pedagog prihvatam tuđe greške kada su nenamjerne, bez obzira na obim i vrstu. Svakako, prvo treba utvrditi postojanje potencijalne greške i namjere. Zato sam se obratila Zaštitniku sa 39 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, da mi dostave regresne tužbe za naknadu štete u predmetima koje je država izgubila. Kao što sam nagovijestila na početku, vjerujem da je zaštitnica imovinskopravnih interesa postupila u skladu sa svojim znanjem prava i te postupke pokrenula, te da će u zakonskom roku moći da mi dostave traženu informaciju” rekla  je juče Bratić.

Prema dokumentaciji, u koju smo imali uvid, ona je inicijativama od 7.februara tražila da Zaštitnik pokrene postupak protiv starješina državnih organa koji su donijeli odluke zbog kojih je država morala da isplati više stotina hiljada eura obeštećenja tužiocima.

Novim inicijativama zahtijeva da joj se, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, dostave podaci za 39 drugih predmeta u kojima je Zaštitnik pokrenuo tužbe za regresnu naplatu potraživanja.

“Ukoliko, pak, ova informacija ne postoji, onda ste evidentno izvršili krivično djelo nesavjestan rad u službi, s obzirom da ste predmetnom praksom započeli, a zakon se od momenta Vašeg stupanja na dužnost nije mijenjao ” navodi se, između ostalog, u jednom od zahtjeva.

Bratić je sa podnošenjem inicijativa počela nakon što je Zaštitnik prije dvije sedmice Osnovnom sudu u Podgorici podnio tužbu protiv nje, predlažući da je sud obaveže da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, po pravosnažnosti presuda po tužbama oko 140 smijenjenih direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. U tužbi navodi da je time nastala šteta po državu. Krajem prošle godine Ministarstvo prosvjete je obavijestilo Vladu da je procijenjeni iznos troškova po tužbama bivših direktora škola oko 300.000 eura.

Kao što smo objavili prethodne sedmice, među inicijativama za pokretanje regresnih tužbi, u koje smo imali uvid, nalazi se više njih za slučajeve gdje su druga ministarstva izgubila sporove vođene pred sudovima, najčešće ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova. Inicijativom je obuhvaćen i postupak koji je protiv Kliničkog centra Crne Gore vođen po tužbi hirurga N.F. zbog nezakonitog otkaza o radu iz 2018. godine, a kome je ta zdravstvena ustanova dužna da isplati 47.872 eura. Bratić je podnijela i inicijativu za regresnu naplatu potraživanja od tužioca koji je pokrenuo krivični postupak protiv J.L., koji je oslobođen odgovornosti, zbog čega je država dužna da mu isplati 86.490 eura. Bratić je podnijela i inicijativu i za slučajeve gdje su savjetnici i pripravnici pravosnažno dobili naknade zbog pogrešno utvrđenog obračuna zarada od strane Osnovnog suda i Višeg suda. Bivša ministarka je podnijela i inicijativu povodom odluke bivšeg NKT da objavi spiskove građana u izolaciji, što je rezultiralo njihovim tužbama protiv države.