(VIDEO) Američki izborni sistem je jedinstven u svijetu: Šta je Elektorski koledž i kako funkcioniše
Od svog osnivanja, Sjedinjene Američke Države su koristile Elektorski koledž za izbor predsednika države. Kandidatu je potrebno 270 elektorskih glasova da bi osvojio Bijelu kuću.
Pet predsjednika u istoriji države osvojilo je predsjedničku funkciju bez pobjede na izborima, putem elektorskog koledža – poslednji put Donald Tramp 2016. godine.
Njegova protivkandidatkinja te godine Hilari Klinton osvojila je 2,8 miliona glasova više od Trampa u cijeloj zemlji, ali je izgubila ključne države putem elektorskog koledža, sa 306 prema 232 glasova.
Tramp je 2020. godine izgubio i glasove i izborni koledž od Džoa Bajdena. Glas elektora bio je 306 prema 232, ali u korist demokrata.
Tramp je ponovo kandidat republikanaca na izborima 2024. godine u tijesnoj trci protiv potpredsjednice SAD i kandidatkinje demokrata Kamale Haris. Svoje pravo prevremenog glasanja iskoristilo je više od 82 miliona Amerikanaca.
Elektorski koledž ili Izborni kolegijum je proces kojim Amerikanci biraju svog predsjednika i potpredsjednika indirektno putem delegata iz svojih država.
Kandidati za predsednika moraju da obezbijede 270 elektorskih glasova, što je više od pola od 538, kako bi osvojili Bijelu kuću.
Prije opštih izbora, države biraju liste elektora. Nakon što građani glasaju u novembru, elektor koji pobijedi na izborima određuje koja lista birača – Republikanska stranka, Demokratska ili treća stranka – će dati elektorske glasove u Elektorskom kolegijumu za predsjednika. U većini država, pobjednik uzima sve – ko dobije najviše glasova u državi, osvaja sve njene izborne glasove.
Mejn i Nebraska
U Mejnu i Nebraski, pravila su malo drugačija. Oni imaju sistem proporcionalne zastupljenosti u kome se pobjedniku svakog kongresnog okruga dodjeljuje jedan izborni glas, a pobjedniku glasanja na nivou cijele države dodeljuju se preostala dva izborna glasa svake države.
Neki republikanci su se nadali da će promijeniti pravila Nebraske u model “pobjednik uzima sve”, pošto jedan od njenih elektorskih glasova često ide demokratama, ali trud nije uspio.
Elektori se sastaju u svojim državama sredinom decembra da bi dali svoje glasove za predsjednika. Sastanak se održava prvog utorka poslije druge srijede u decembru, koji pada 17. decembra ove godine.
Ne postoji ustavna odredba ili savezni zakon koji zahtijeva od birača da glasaju za kandidata kome su se obavezali, iako gotovo uvijek to čine. “Nevjerni elektori” su rijetki, jer elektore biraju stranke. Ukupno ima 538 elektora u 50 država i Vašingtonu, D.C.
Svaka država ima birače na osnovu veličine njene kongresne delegacije. Nekoliko država sa najmanjom populacijom – Aljaska, Delaver, Severna Dakota, Južna Dakota, Vermont i Vajoming – imaju po tri elektora, pošto imaju jednog predstavnika u Predstavničkom domu i dva senatora, dok Kalifornija, najveća, ima 54 elektorska glasa.
Vašingtonu, DC, takođe su dodijeljena tri elektora. Države mogu dobiti ili izgubiti birače kako se stanovništvo mijenja, a od predsjedničkih izbora 2020. godine došlo je do brojnih promena.
U redosljedu koji je uslijedio nakon popisa stanovništva 2020. godine, Teksas je dobio dva elektorska glasa, a pet drugih država po jedan, dok je sedam država izgubilo jedan elektorski glas.
Ko bira elektore?
Elektore prije opštih izbora bira njihova politička partija. Njihova jedina svrha je da se sastanu u svojoj državi nakon izbora u novembru i daju dva glasa – jedan za predsjednika i jedan za potpredsjednika.
Ko su elektori?
Birački spisak svake stranke može uključivati državne i lokalne izabrane zvaničnike, partijske lidere, aktiviste, članove zajednice i druge koji su povezani sa strankom.
Oni se obično biraju “jer je prepoznata njihova služba i posvećenost datoj političkoj stranci”. Nema većih kvalifikacija za tu funkciju, ali članovima Kongresa i određenim drugim nosiocima funkcija zabranjeno je da učestvuju, kao i bilo kome ko je učestvovao u pobuni ili nekom krivičnom djelu.
Kakva je istorija Izbornog kolegijuma?
Očevi osnivači su ustanovili Izborni koledž u Ustavu 1787. godine. Izraz “Electoral College” se ne pojavljuje u ovom istorijski najstarijem pravnom aktu SAD, ali riječ “elektori” se pojavljuje.
Ratifikacija 12. amandmana 1804. godine, promijenila je neka pravila za Izborni kolegijum. Na primjer, zahtijevano je da se odvojeno glasa za predsjednika i potpredsjednika. Ratifikovanjem 23. amandmana 1961. godine, Distrikt Kolumbija je dobio tri elektora.
(CBS News.)
