(VIDEO) Na odboru podržane izmjene i dopune Zakona o popisu sa amandmanima

Članovi Odbora za ekonomiju, budžet i finansije podržali su danas jednoglasno izmjene i dopune Zakona o popisu sa amandmanima.

Prethodno je taj propis, koji je predložen u cilju odlaganja popisa, podržao i Zakonodavni odbor.

Sastavni dio Predloga postao je amandman poslanika Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapića kojim se predlaže brisanje članova kojim se određuje datum održavanja popisa stanovništva.

Čarapić je na sjednici Zakonodavnog odbora rekao je da je brisanje datuma i vraćanje na Vladinu Uredbu kako je bilo inciijalno definisano, bolje rješenje nego da se datum “zakuca” u zakonu.

To je, kako je kazao, poslužilo i kao osnov da premijer Milojko Spajić potpiše sporazum o popisu sa opozicionim partijama i vijećima naacionalnih manjina.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da pozdravljaju amandman kojim se briše datum popisa.

“Popis može da bude održan i prije 30. novembra što se nas tiče, ali ako se ispune uslovi na koje smo se obavezali”, rekao je Rakočević na sjednici Odbora za ekonomiju.

On je dodao da ako se uslovi ne ispune, moraće tražiti odlaganje popisa u cilju traženja racionalnijeg datuma za njegovo održavanje.

Dejan Đurović iz Nove srpske demokratije rekao je da nacionalno, jezičko i nacionalno pitanje neće riješiti strategiju razvoja države.

“Krucijalno pitanje je natalitet, a mi posljednje tri godine imamo negativan natalaitet. Kad budemo to vidjeli, zapitaćemo jesu li ova tri pitanja bitna u odnosu ostalo. Za mene jesu, jer ono ranije nije bilo realno prikazano stanje”, kazao je Đurović.

Poručio je da niko ne smije ni na koga da izvrši pritisak da se nacionalno, vjerski ili jezički, izjasni onako kako mu kaže šef.

“Mislim da je red da one bilborde ‘bojkot’ maknete”, rekao je obraćajući se poslanicima DPS-a koji su negodovali poručujući da ima i drugih bilborda.

Đurović ih je pozvao da obiđu centar Podgorice i vide kojih bilborda ima najviše.

Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je deficit budžeta planiran na nivou od 216,3 miliona, što je za 150 miliona manje od planiranog Zakonom o budžetu za 2023. godinu.

On je poslanicima izložio da su izvorni prihodi 2,4 milijarde eura i veći su 275,3 miliona u odnosu na plan.

„Naplada prihoda budžeta značajno je veća od naplate u istom periodu prošle godine. Značajan dio odnosi se na jednokratne prilive koji nijesu vezani za nove mjere fiskalne politike ili značajne strukturne reforme“, kazao je ministar.

Ukupni rashodi planirani su u iznosu 2,6 milijardi, što je za 125,3 miliona više u odnosu na plan.

“Povećanje rashoda predlaže se usljed nedostajućih sredstava, najviše po osnovu socijalne i dječije zaštite, penzionog osiguranja i za finansiranje zdravstvenog sistema”, kazao je ministar.

Objasnio je da je došlo do povećanja broja korisnika socijalne zaštite.

Ministar finansija kazao je da nedostaju sredstva u iznosu od 5,6 miliona eura za isplaćivanje potreba iz tuđe njege i pomoći.