Više od 1.150 prijava nasilja u porodici, najviše iz Podgorice i Nikšića

Od uspostavljanja jedinstvene SOS linije za pomoć žrtvama nasilja u porodici, 9. septembra 2015. godine, iz Kolašina je primljeno šest poziva.

“Ovih šest poziva su uputile tri žene žrtve nasilja, gdje su dvije žene prijavile psihičko i fizičko nasilje, a jedna je prijavila sumnju na psihičko, fizičko i seksualno nasilje”, kazali su u Ministarstvu rada is socijalnog staranja.

Prema podacima koji se prikupljaju u sklopu sprovođenja projekta jedinstvene SOS linije, do sada je najviše poziva upućeno iz najvećih crnogorskih opština – Podgorice i Nikšića.

Tokom 2015. godine policiji je ukazano na 143 krivična djela nasilja u porodici i 959 prekršaja. Vijeće za prekršaje procesuiralo je 1.041 predmeta, a centrima za socijalni rad na nivou cijele Crne Gore direktno je prijavljeno 594 slučaja nasilja u porodici.

Individualni plan usluga za svaku žrtvu nasilja

Ministarstvo podsjeća da je Vlada Crne Gore decembra 2015. godine usvojila novu Strategiju za sprječavanje nasilja u porodici za naredni četvorogodišnji period.

Njime su predviđeni poboljšan pravni okvir za zaštitu od nasilja u porodici, ojačani administrativni i stručni kapaciteti i multidisciplinarni pristup u sprovođenju propisa iz oblasti zaštite od nasilja u porodici, povećan nivo javne svijesti o nasilju nad ženama i nasilju u porodici, poboljšan sistem institucionalne zaštite od nasilja u porodici i pristup pravdi i pravna zaštita od nasilja u porodici.

“Izradi nove strategije prethodile su široke konsultacije sa predstavnicima civilnog društva koje su i neposredno bile uključene u izradu kroz učešće dvije NVO u rad Radne grupe i to: SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja u porodici Podgorica i Juventas”, kazali su u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

Takođe, organizovana je javna rasprava na kojoj su učestvovali svi partneri koji se bave pitanjima nasilja u porodici.

Protokolima o postupanju u slučajevima nasilja u porodici, koji su usvojeni 2012. godine, jasno su definisane procedure svih nadležnih institucija za postupanje u slučajevima nasilja u porodici.

“Shodno potpisanim Protokolima u svim centrima za socijalni rad formirani su multidisciplinarni timovi za borbu protiv nasilja u porodici u kojima su uključeni predstavnici nadležnih tužilaštava, sudova i sudova za prekršaje, predstavnici obrazovnih institucija, domova zdravlja, NVO sektora i naravno predstavnici centara za socijalni rad. Zahvaljujujći takvoj organizaciji rada došlo je do povećanja nivoa zaštite žrtava nasilja u porodici”, dodali su u Ministarstvu.

Za svaku žrtvu nasilja priprema se individualni plan usluga centra za socijalni rad, kao i individualni plan rada u slučaju upućivanja na neku od usluga socijalne i dječje zaštite.

“Individualni plan usluga objedinjava sve oblasti rada i precizira obaveze svih učesnika, a sačinjava se u saradnji sa žrtvom, u skladu sa njenim sposobnostima, drugim važnim licima iz okruženja žrtve, kao i organima i organizacijama koji treba da obezbijede zaštitu ili da pruže neku uslugu. Individualni planovi se kontinuirano prate i pregledaju, a po potrebi se vrši vanredni pregled i evaluacija plana”, navedeno je u saopštenju.

U cilju uspostavljanja standarda u socijalnoj i dječjoj zaštiti, Ministarstvo rada i socijalnog staranja je propisalo novu organizaciju, standarde i način rada centara za socijalni rad, koji podrazumijeva uvođenje voditelja slučaja u centrima za socijalni rad, kao i uvođenje poslova supervizora stručnog rada u većim centrima za socijalni rad.

Supervizijski nadzor u manjim centrima za socijalni rad vrše službenici Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu osnovanog početkom 2015. godine.

Uveden je i inspekcijski nadzor nad stručnim radom u socijalnoj i dječjoj zaštiti, kroz osnivanje Odsjeka za socijalnu inspekciju u okviru Uprave za inspekcijske poslove, sa jasnim nadležnostima i ovlašćenjima inspektora socijalne i dječje zaštite u vršenju nadzora.

Banka hrana spona između žrtava i ombudsmana

Iako porodično nasilje nije fokus rada Fondacije Banka hrane, ova organizacija pokušava da izađe u susret i ženama koje, osim što teško žive, prolaze torturu od bivših muževa.

“Zaista je teško suočiti se sa mnogobrojnim problemima koje porodice u stanju socijalne potrebe imaju. Da zlo ne ide samo je dokaz da ima i ovih problema”, kazala je za CdM predsjednica Fondacije Marina Medojević.

Banka hrane ima dobru saradnju sa kancelarijom Ombdusmana tako da im prosljeđuje ove slučajeve.

“Sarađujemo i sa organizacijama kojima je fokus rada porodično nasilje, tako da se nadamo da su porodice kojima smo pomagali zadovoljne našim udjelom u rješavanju ovih problema”, zaključila je Medojević.