VOP INTERVJU – ĐUROVIĆ: Ne očekujemo veći rast cijena osnovnih životnih namirnica u 2023. godini

Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, kazao je za VOP da ne očekuje da će od januara poskupjeti životne namirnice u Crnoj Gori, uprkos činjenici da je uveden PDV od sedam odsto, jer je, kako navodi, Vlada je preduzela mjere ograničenja marži upravo na ove proizvode na pet odsto, a ova mjera je nedavno produžena.

Takođe, Vlada će, po riječima ministra Đurovića, analizirati program ekonomskog državljanstva, koji je istekao 31. decembra, a čije ukidanje je u više navrata tražila EU, i donijeti odluku u najboljem interesu države.

 Od 1. januara PDV na osnovne životne namirnice nije više nula, već 7 odsto. Vlada je zadržala ograničenje marže na 5 odsto. Očekujete li poskupljenja osnovnih životnih namirnica, kako se može čuti, i u kojoj mjeri ako imamo u vidu da struja nije poskupjela, kao i da je cijena goriva stabilna, što su ključni inputi cijena?

Odluka o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život I zdravlje ljudi i listi proizvoda stupila je na snagu 01.07.2022.godine. Odluka se odnosi na sljedeće proizvode: pšenično brašno, šećer, ulje i kuhinjsku so. Donošenjem ove odluke Vlada Crne Gore djelovala je u cilju zaštite realnog životnog standarda građana, smanjenja inflatornih očekivanja i postizanja neophodne stabilnosti cijena osnovnih životnih namirnica.

Jasno se uočava da ovi proizvodi nisu poskupjeli već da su njihove cijene u značajnoj mjeri manje u odnosu na vrijeme prije donošenja odluke. Cijena kuhinjske soli po kilogramu smanjena je za prosječno 14%, cijena ulja po litru za prosječno 10%, brašna po kilogramu za prosječno 10%, a cijena šećera za prosječno 2%.

Dakle, pad cijena je vrlo značajan što podrazumijeva da nakon vraćanja PDV sa nula na 7%,, i ako dođe do poskupljena ono će biti minimalno. Vlada Crne Gore će nastaviti da koristi mehanizme koji su nam na raspolaganju kako bi ublažili efekte inflacije, ali ne očekujemo da će da će se tokom 2023. godine značajno povećati cijene osnovnih životnih namirnica.

EU uporno insistira na ukidanju programa ekonomskog državljanstva, od kojeg je CG u protekle tri godine prihodovala preko 300 miliona eura, a planiran je i budžetski priliv tokom 2023. godine od 70 miliona. Da li će ovaj program biti ukinut, kako će se to odraziti na investicije, u kojoj mjeri, i da li Vlada ima neku alternativu? 

Što se tiče programa ekonomskog državljanstva, on je istekao 31. decembra a kao što ste upoznati, Vlada je nedavno donijela odluku o formiranju Koordinacionog tijela za analizu tog programa sa ciljem praćenja njegove realizacije i efekata.

Program je Crnoj Gori donio brojne finansijske benefite i u ovom trenutku analizira se mogućnost modela nastavka tog programa. Crna Gora kao država kandidat u procesu pristupanja Evropskoj Uniji uzima u obzir i nedostatke na koje u kontinuitetu ukazuje Evropska komisija i svoje odluke u tom smislu baziraće na najboljem interesu države.

Na čelu ste resora koji, između ostalog, treba da razvija biznis ambijent, privlači investitore, podržava preduzetnike, ukratko, da omogući da se razvija i raste realni sektor koji, u krajnjem, puni budžet. Kako iz te perspektive ocjenjujete planirani budžet za 2023., značajno uvećanje troškova, povećanje plata u javnom sektoru, veće penzije, socijalna davanja? Da li postoji ravnoteža prihodne i rashodne strane u budžetu?

Vjerujem da je usvajanje budžeta vrijednog 2.8 milijardi dobar, realan i održiv oslonac za sve ono što nas očekuje.

Budžetom je predviđeno uvećanje zarada za policajce, prosvjetare, zaposlene u javnoj upravi I uvećanje za naše penzionere. Sva djeca do 18 godina će primiti dodatak. Budžetom su predviđena i nikad veća socijalna davanja.

Ovakav budžet, prije svega, predstavlja instrument kojim se istovremeno čuvaju interesi građana, kroz elementarno očuvanje životnog standarda I sprečava da se privreda ne optereti dodatnim poreskim zahvatima, kako bi mogla da se revitalizuje od šokova izazvanih pandemijom I inflacijom.

Ulazimo u novu kalendarsku godinu koja će, po prognozama, i na globalnom nivou biti turbulentna i krizna, pa ni Crna Gora ne može izbjeći posljedice. Kako vam iz ove perspektive izgleda protekla godina, i šta očekujete od nastupajuće?

U prošloj godini crnogorska ekonomija je, prema brojnim pokazateljima, zabilježila odlične rezultate, koji nam daju osnovu da očekujemo dalji oporavak i rast ekonomije, ali nažalost, ne zavisi sve od nas. Globalna kretanja su takva da će se neki negativni trendovi nastaviti i u 2023. Ipak, kao odgovorna Vlada, preduzimamo sve potrebne korake da se uhvatimo ukoštac sa svim izazovima i zaštitimo životni standard građana.

Kada je u pitanju crnogorska privreda, kakav je trend bio u 2022. godini, odnosno da li je zabilježena veća ekonomska aktivnost u odnosu na 2021. godinu? Kakav trend očekujete u 2023. godini?

Na samom početku, moram da kažem da sam veoma ponosan na naše privrednike. Crnogorska privreda pokazala se kao otporna i veoma “žilava”, jer opstaje i uspješno se bori protiv eksternih šokova koji su obilježili prethodnih par godina.

Naime, privredna stagnacija osjetila se tokom 2021. godine, koju je obilježila pandemija koronavirusa. U tom periodu država je brojnim subvencijama nadomješćivala nedostatak privredne aktivnosti. Međutim, već u drugoj polovini 2021. godine krenula je intenzivnija ekonomska aktivnost, koja je svoj potpuni kapacitet ostvarila tokom 2022. Dakle, godina koja je za nama je u poslovnom smislu bila veoma uspješna uprkos geopolitičkim dešavanjima, odnosno agresije Rusije na Ukrajinu i porastu inflacije. Gubitak ova dva tržišta nije se reflektovao na našu privredu, kao ni na prihode od turizma jer smo se okrenuli regionu i nekim drugim tržištima, koji su u prethodnom periodu bili zanemareni. Uvjeren sam da će se ovaj pozitivan trend nastaviti I tokom 2023. godine.

Koje od brojnih kapitalnih projekata planiranih budžetom za 2023. godinu vidite kao ključne, kao najbliže relaizaciji, i najznačajnije za prihodnu stranu budžeta, novo zapošljavanje…?

Kapitalni budžet, kao ključna razvojna komponenta, iznosi 202,6 mil EUR što ako se izuzmu sredstva koja su u tekućoj godini opredijeljena za realizaciju projekta prioritetne dionice autoputa, predstavlja povećanje od 35 miliona eura za ostale projekte. Ova sredstva su opredijeljena za realizaciju 294 kapitalna projekta.

Ono što moramo posebno izdvojiti je nastavak izgradnje prioritetne dionice autoputa jer svjedočimo njegovom uticaju na rast I razvoj crnogorske ekonomije. Posebno me raduje jer se u okviru ovogodišnjeg kapitalnog budžeta najviše sredstava izdvaja za putnu infrastrukturu i ski centre, što u konačnom rezultira ulaganjem I u turističku ponudu Crne Gore.

Za kapitalne projekte iz oblasti turizma predviđeno je 27 mil EUR, a od toga 24 miliona su namijenjena za nova skijališta ili poboljšanje postojećih, a za pripremu žičare Kotor- Lovćen tri miliona.

Za postojeća dva skijališta u Kolašinu predviđa se potrošnja pet miliona eura za hidrotehničku infrastrukturu, kao i 3,65 miliona eura za garažu.

Za ski-centar na Hajli namijenjeno je 7,5 mil EUR, a za Cmiljaču i Žarski po tri miliona eura, a za njihovo povezivanje dodatni milion eura.

Za nastavak projekta valorizacije Đalovića pećine ostavljeno je 1,9 miliona, kuću voća u Andrijevici pola miliona, za projekat gondole Igalo – Ilinica 100.000 EUR.

Koji su, po Vama, ključni rezultati crnogorske ekonomije u 2022. godini, a šta su prioriteti u 2023.?

Dakle, kao sto sam više puta naglasio, ova godina za našu ekonomiju je bila veoma uspješna. Naime, u drugom kvartalu imali smo najveći rast bruto društvenog proizvoda u Evropi od 12.7%, a u trećem 3.2%, što je i dalje iznad evropskog prosjeka. Ukupan izvoz robe za 11 mjeseci iznosio je 623.5 miliona eura, gotovo 65% više u odnosu na 2021. Do novembra, ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 932 miliona eura, što je rast od 37.5% odnosu na 2021. ili 66.5% ako govorimo o neto prilivu (663.5 miliona eura). Stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu iznosila je 13%, i najniža je od kada se vrše mjerenja.

Kada je u pitanju turizam, u poređenju sa rekordnom 2019. godinom, bilježi se ostvarenje od 90% kada su u pitanju dolasci turista i ostvarenje od 91,2% kada je riječ o realizovanim noćenjima. Sve to, prema podacima Centralne banke, zaključno sa trećim kvartalom generisalo je 916 miiliona eura prihoda od turizma, a više puta sam rekao da očekujem da će ukupan prihod za prošlu godinu preći milijardu eura.

U 2023. godini prioritet ostaju građanke i građani Crne Gore, poboljšanje životnog standarda, još intenzivniji priliv stranih direktnih investicija i stvaranje uslova za realizaciju još jedne uspješne turističke sezone.

Vesna Radojević