Vuković: Promet cigareta dupliran, 15 odsto se proda na ilegalnom tržištu

Povećanjem akciza i borbom protiv krijumčarenja duvana i duvanskih proizvoda Crna Gora je od 2020. godine višestruko povećala prihode, kazao je ministar finansija Novica Vuković.
Govoreći o stanju na tržištu duvanskih proizvoda, ministar je saopštio da, prema procjenama, siva ekonomija na tržištu duvanskih proizvoda u 2024. godini iznosi od 10 do 15 odsto.
Konstatovao je da je u borbi protiv krijumčarenja i nelegalnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda posebno doprinijela odluka Vlade da se od septembra 2024. godine ukine slobodna zona Novi duvanski kombinat, kao i zabrana skladištenja cigareta u Slobodnoj zoni Luka Bar Crna Gora, koja je na snazi od januara 2022. godine.
Kako je naglasio, zbog višegodišnje prakse nelegalnog skladištenja i trgovine duvanskim proizvodima, Crnoj Gori je u periodu prije 2020. godine nanijeta velika šteta, ne samo finansijska već i bezbjednosna.
“Primjena zabrane skladištenja duvanskih proizvoda u Slobodnoj zoni Luke Bar i vođenje akcizne politike na duvanske proizvode donijeli su vidljive rezultate koji su donijeli dvostruku dividendu, a to je suzbijanje nelegalne trgovine, samim tim vidljive rezultate kod prometa cigareta legalnim kanalima, dok paralelno bilježimo i rast prihoda od naplaćenih akciza – rekao je Vuković na tematskoj sjednici Odbora za ekonomiju “Uloga mjera fiskalne politike u unapređenju efikasne kontrole duvana u Crnoj Gori”.
Kad je tržište duvanskih proizvoda u pitanju, poreska politika je usmjerena na povećanje akciznih stopa do nivoa u Evropskoj uniji.
Zbog održavanja stabilnosti tržišta i regionalnog aspekta, jer, kako je objasnio, velike razlike u cijenama duvanskih proizvoda u regionu dodatno intenziviraju krijumčarenje i nelegalnu trgovinu, MF je uvelo akcizni kalendar u skladu sa preporukama EU, kojim se unaprijed precizira dinamika postepenog povećanja akcize.
Vuković je kazao da od 2020. godine Ministarstvo finansija bilježi konstantni rast legalnog tržišta duvanskih proizvoda, prije svega cigareta.
Tako je, saopštio je ministar, 2020. godine promet cigareta iznosio 607,41 tonu, dok je u 2021. zabilježen rast oko 35 procenata, ili za 215 tona. U 2022. godini bilježi se rast oko 75 odsto, ili 452 tone, u 2023. godini rast oko 86 odsto, ili 523 tone, a u 2024. godini zabilježen je rast od oko 102 procenta, ili 617 tona u odnosu na 2020. godinu.
“Iz svega navedenog možemo zaključiti da se tržište vrlo snažno oporavlja, a najviše zahvaljujući sveobuhvatnoj borbi protiv ilegalne trgovine, kao i strateškim mjerama Vlade Crne Gore, o čemu najviše svjedoče činjenice da se, prema preliminarnim podacima, ilegalno tržište cigareta u 2024. godini kreće između 10 i 15 odsto”, saopštio je ministar Vuković.
Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović je kazala da je konzumacija duvana kod nas, posebno e-cigareta, poprimila obrise pandemije, koja je izazvana ogromnim apetitima za profitom moćne duvanske industrije.
Kako je navela, zabrinjava i to da industrija namjerno cilja najranjivije – djecu od 12 do 15 godina.
Dodala je da je potvrđeno da povećanje akciza smanjuje upotrebu duvana i sprečava početak korišćenja duvanskih i nikotinskih proizvoda, ali da je potrebno još mjera da bi borba bila uspješna.
U tom smislu, naglasila je Brajović, najbolji primjer je Velika Britanija koja je potvrdila da borba na dva kolosjeka – povećavanje akciza i borba protiv nelegalne trgovine, daje uspješne rezultate.
Na Odboru za ekonomiju je govorila i Mirjana Čizmović, izvršna direktorica Instituta za socio-ekonomske analize (NVO ISEA), koja je iznijela podatak da je kupovina bezdimnih paklica cigareta porasla sa milion na osam miliona od 2020. godine ili sa 2 na 13,3 odsto.
Pohvalila je podizanje akciza i konstatovala da, uprkos povećanju poreza na cijene duvanskih proizvoda, u našoj zemlji oni spadaju u srednji cjenovni rang.
Na Odboru su govorili i direktorica IJZ Snežana Barjaktarović Labović, Marija Vujović iz NVO CAZAS, a poslanicima se obratio i Džefri Droup sa Univerziteta Hopkins, kao i ekspert iz SZO.
Dan