Za izgradnju autoputa je od početka godine povučeno blizu 62 miliona eura, što je imalo snažan multiplikativni efekat na ostale sektore ekonomije, posebno građevinarstvo, saobraćaj, skladištenje i trgovinu, saopštio je premijer Duško Marković.

On je u intervjuu Pobjedi, komentarišući ocjene dijela opozicije koja rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) posmatra kao isključivu “zaslugu” izgradnje autoputa, rekao da mu je drago što je dio opozicije promijenio mišljenje.

“Makar više ne dovode u pitanje potrebu gradnje autoputa i uspješnost projekta. Dio opozicije je u vezi s ovim najznačajnijim infrastrukturnim pregnućem u našoj istoriji, prošao put od pokušaja negiranja uopšte potrebe gradnje autoputa, preko pokušaja ismijavanja ovog grandioznog projekta – ‘autoput od nigdje do nigdje“’, da bi sada priznao da je ipak to projekat koji je već u izgradnji doveo do rasta BDP-a”, kazao je Marković.

Sada, kako je naveo, govore kako osim toga ne postoji ništa drugo, a sam projekat pokušavaju da problematizuju izvlačeći navodne nedostatke.

“Vremenom će morati da prihvate i da je riječ o projektu koji je od suštinskog značaja za dalji razvoj Crne Gore. Ne zamjeram što to nijesu vidjeli ili nijesu željeli ili nijesu uspijevali da vide od početka. Nije svako obdaren vizijom. Što se tiče tvrdnji kako osim autoputa nema ničeg drugog – to su potpune besmislice”, poručio je Marković.

On je saopštio da je, pored investicione aktivnosti na izgradnji autoputa, snažna investiciona aktivnost zabilježena i u turizmu i poljoprivredi.

“Tu su i ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta u industriji, izgradnja podmorskog elektroenergetskog kabla, puštanje u rad vjetroelektrane na Krnovu, kao i ostale investicije u zemlji. Sve je to doprinijelo ukupnom rastu investicione potrošnje, kao važne komponente rasta BDP-a”, tvrdi Marković.

On je rekao da je više investicija, osim izgradnje prioritetne dionice autoputa, koje su doprinijele ekonomskom rastu, ali je autoput najveća.

“Ako posmatramo po sektorima, snažnom ekonomskom rastu su doprinijeli rast u građevinarstvu, šumarstvu, poljoprivredi, rudarstvu, pojedinim granama prehrambene industrije, trgovini, turizmu. Rastu BDP-a doprinijeli su i rast potrošnje domaćinstava kao i povećanje izvoza robe i usluga u odnosu na prošlu godinu”, kazao je Marković.

Pobjeda