Za godinu preko 120 lažnih dojava o bombama

U periodu od septembra 2023. do novembra prošle godine, službenici Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala zabilježili su ukupno 120 lažnih prijetnji putem mejla. Lažne dojave, prema informacijama Uprave policije, bile su usmjerene na 330 objekata, od kojih se čak 316 odnosila na obrazovne ustanove.

Predsjednik Internacionalne policijske organizacije Ivan Pekić navodi da su dojave o bombama sve više popularne kod maloljetnika.

„Imamo učestale dojave o lažnim bombama, a na kraju se ispostavi da maloljetnici, čak i mlađi stoje iza takvih dojava, što je zaista apsurdno. Smatram da treba izmijeniti Zakon o krivičnom postupku i pojačati te kazne za maloljetnike. Smatram da te kazne moraju da budu propisane zakonski u onom dijelu kada su u pitanju maljoljetnici, da tu moraju roditelji da snose punu odgovornost, a posebno u dijelu kaznenom, pa i zatvorska kazna da bude propisana na nekih 15 dana za njih čije se dijete drzne i na ovakav način prijavi da je postavljena lažna bomba“, kazao je Pekić.

Dok se dojave o bombama nesmetano šire, državne institucije su zakazale, smatra sudski tumač IT struke Marko Lakić.

„Ovo je nešto što traje godinama, jer više nisu u pitanju dani i mjeseci. Imamo godinama unazad dojave o bombama u školama a u posljednje vrijeme je postalo popularno i dojave u sudovima. Mi danas imamo da niko ne odgovara za ove prijave. Prvo da li će se otkriti i ako se otkrije biće kazna nadzor od roditelja ili društveno-koristan rad i onda kad ima neko mali razlog njemu se isplati ovakvo djelo“, istakao je Lakić.

Dojave o eksplozivnim napravama su svjetski problem, te su na često na udaru pravosudne i obrazovne institucije, ističe kriminolog Velimir Rakočević.

„Radi se o tome da i najmoćnije države u svijetu danas bez pomoći partnerskih službi, bez te međunarodne i bilateralne saradnje vrlo teško mogu da dođu do počinilaca jer nije problem u krimičkom smisli otkriti i privesti pravdi lice koje se nalazi na teritoriji naše države. Međutim, veliki broj tih lažnih dojava dolazi iz inostranstva, onda je pitanje koliko te službe istinski sarađuju i koliko im je stalo da identifikuju počinioce“, naveo je Rakočević.

Crna Gora poštuje svjetske standarde kada se radi o aktivnostima nakon dojave o bombama, dodaje Rakočević.

„U smislu tih mjera, prvog zahvata u smislu evakuacije građana koji se nalaze u tim institucijama i sve te protokole koje je neophodno ispoštovati do kraja da bi se rizik smanjio. Cilj je ključni da se lice zaposleno u institucijama da se na vrijeme evakuiše kako bi se smanjio rizik i preduzmu sve te mjere gdje je potrebno izvršiti brojne pregleda da bi se ustanovilo da li je zaista eksluzivna naprava postavljena i u smislu tih mjera i radnji koji se preduzimaju lažne dojave i tu vrlo teško šta možemo zamjeriti“, kazao je Rakočević.

Dok se ne izmijeni krivični zakonik Crne Gore i neko ne bude odgovarao zbog lažnih dojava o bombama, ovakve situacije će nastaviti da remete život institucija, ali i građana, zaključuju sagovornici Gradske.