Radna grupa Ministarstva finansija, u kojoj je i predstavnik zdravstvenog resora, još radi na novom zakonu o javnim nabavkama i obratiće, poručuju pažnju na pitanje novog načina nabavke medikamenata. Saglasnost ipak mora dati Evropska komisija, prenose Dnevne novine.

Kada će Ministarstvo finansija zauzeti stav povodom inicijative Fonda za zdravstveno osiguranje da se ubuduće ljekovi nabavljaju u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, a ne kao do sada u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, još je neizvjesno.

Kako je Dnevnim novinama saopšteno iz resora na čijem je čelu Darko Radunović, u toku je izrada novog zakona o javnim nabavkama, na čijoj izradi radi Radna grupa formirana krajem jula prošle godine.

“Radna grupa će razmotriti predmetnu inicijativu, a jedan od članova radne grupe je i predstavnik Ministarstva zdravlja. Predlog Zakona mora biti usklađen i sa direktivama EU, a saglasnost na Predlog zakona daje Evropska komisija”, kazali su iz Ministarstva finansija.

Oni podsjećaju da ta direktiva predviđa posebne režime nabavki iz oblasti zdravstvenih, društvenih i kulturnih usluga i propisuje uslove koji moraju biti ispunjeni u ovim slučajevima.

“Radna grupa još uvijek radi na izradi teksta Zakona o javnim nabavkama i svakako će posebnu pažnju obratiti na to pitanje”, kazali su iz Ministartsva.

Na istu direktivu Evropske unije poziva se Fond zdravstva u inicijativi za promjenu načina nabavke ljekova, da su pomenutom direktivom usluge iz oblasti socijalnog osiguranja (zdravstvene i socijalne usluge) izuzete iz direktive o javnim nabavkama.

“Obaveza svih nas je da sredstva građana izdvojena putem doprinosa koristimo na najbolji način u cilju obezbjeđenja svih prava koja im pripadaju Zakonom o zdravstvenom osiguranju, a sa druge strane da doprinesemo stabilnosti finansija u zdravstvu, a samim tim i javnih finansija” istakao je za DN direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić, objasnivši da je uloga Ministarstva finansija značajna u procesu definisanja nabavke ljekova, jer obezbjeđuje budžetska sredstva za ljekove i predlagač je propisa iz oblasti javnih nabavki.

Glavni problemi

On je podsjetio da nabavku ljekova za potrebe izdavanja na recept građanima i za potrebe javnih zdravstvenih ustanova centralizovano vrši “Montefarm” od 1991. godine.

“Nabavku ljekova za potrebe zdravstvenog sistema Montefarm vrši od osnivanja, s tim da se od 2001. godine nabavka ljekova i dijela medicinskih sredstava vrši sprovođenjem procedure javnih nabavki, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama”, pojasnio je Čirgić i istakao da nabavku ljekova ne vrše javne zdravstvene ustanove.

Prednosti centralizovanog načina nabavke u odnosu na pojedinačne nabavke su, kako je kazao, bolji kvalitet ponude, postizanje povoljnijih cijena, jednakost cijena kod svih javnozdravstvenih ustanova, bezbjednost ljekova zbog zahtjeva za dostavljanje atesta, obaveza da su ljekovi registrovani.

“Međutim, ovaj sistem nabavke Ijekova ima svoje loše strane. Glavni problemi sa kojima se suočavamo kod obezbjeđivanja ljekova su povremeni poremećaji u snabdijevanju i nestašica određenih ljekova, dostupnost ljekova sa Liste, nemogućnost nabavke u hitnim slučajevima, kada je ugrožen život i zdravlje pacijenta, složeni i dugi postupci nabavke zbog dugih propisanih rokova, veliki broj ljekova se nudi od strane jednog ponuđača, pa se na taj način može posredno uticati na cijene ljekova, jer predstavnici proizvođača su prisutni i prate dešavanja na našem tržištu, često se u praksi ponude sa ponuđenim kvalitetnim proizvodima proglašavaju neispravnim zbog manje bitnih propusta, (npr. jedna od tristotine strana ponudbene dokumentacije nije pečatirana ili slično) pa je naručilac u situaciji da izvrši izbor skuplje ponude, koja formalno ispunjava navedene zahtjeve, jer se postupak ne može poništiti”, objasnio je Čirgić.

Na taj način se, ističe, obesmišljava svrha, cilj i suština Zakona o javnim nabavkama, koji naručiocu treba da omogući nabavku potrebnih roba, usluga i radova, obezbjeđujući pravu vrijednost za uloženi novac i kroz primjenu načela efikasne upotrebe javnih sredstava, kao jednog od osnovnih načela zakona o javnim nabavkama, čija se primjena u ovakvim slučajevima dovodi u pitanje.

Prednosti predloženog modela

“Stav Fonda je da se nabavka ljekova treba vršiti po sličnoj proceduri kao medicinsko tehnička pomagala, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju što podrazumijeva definisanje Liste ljekova i utvrđivanje referentnih cijena i objavljivanje javnog poziva na koji se mogu javiti sva zainteresovana pravna lica (apoteke) pod istim uslovima, uz uslov da ispunjavaju opšte zakonske uslove”, naglasio je Čirgić.

Zakonom o ljekovima je propisano da je proizvodnja i promet ljekova djelatnost od javnog interesa, što podrazumijeva, dodaje on, da se lijek mora tretirati kao dobro od opšteg interesa svih građana, tim prije što su ovo dobra od velikog značaja jer su u direktnoj povezanosti sa zdravljem stanovništva.

“U prilog predloženom modelu nabavke ljekova, koji Fond predlaže su i činjenice da se zdravstvena zaštita obezbjeđuje kontinuirano, da se njen obim unaprijed ne može u cjelosti isplanirati, jer zavisi od nepredvidivih zdravstvenih situacija, te da se u slučaju iznenadne potrebe za hitnim obezbjeđivanjem određenih ljekova i medicinskih sredstava ne može blagovremeno odreagovati ako se nabavka obezbjeđuj e po Zakonu o javnim nabavkama”, istakao je Čirgić.

Prednosti predloženog modela obezbjeđivanja ljekova, po proceduri u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, kako je rekao, su unaprijed utvrđene cijene koje bi obezbijedile finansijsku održivost budžeta; kontinuirana snadbijevenost ljekovima; bolja i brža dostupnost ljekova definisana Listom ljekova; racionalizacija potrošnje ljekova i efikasnija upotreba javnih sredstava; eliminisanje negativnih pojava na tržištu, kao npr. posredno uticanje na cijene ljekova, motivacija proizvođača da sniženjem cijene postignu “referentnu” cijenu koju plaća Fond i time obezbijede veći plasman svojih ljekova.

“U suštini dobijamo dostupnost ljekova za osiguranike Fonda u svakom momentu i kontrolu nad troškovima za ljekove”, zaključio je Čirgić.

Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je ranije Dnevnim novinama da podržava inicijativu Fonda da se nabavka ljekova realizuje na drugačiji način. Kako je tada, između ostalog, rekao, tenderske procedure su netransparentne, duge, pa pacijenti trpe zbog toga.

I klinički za promjenu procedura

Snabdjevenostljekovima Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), kazali su DN iz najveće zdravstvene ustanove, uvijek je bila na visokom nivou i trenutno su dobro snadbjeven sa povremenim kraćim nestašicama pojedinačnih preparata koje nijesu ugrozile zbrinjavanje pacijenata.

“Iskustva iz cijelog regiona (prvenstveno mislimo na snadbijevanje bolnica) pokazuju da potpuno idealnog snadbijevanja nema i da su povremeni problem u smislu zastoja u snabdijevanju neminovni”, kazali su iz KCCG.

Što se tiče budućih nabavki ljekova i medicinskih sredstava putem javnog poziva u KCCG, kako su rekli, smatraju “korisnim i dalje centralizovano snabdijevanje javnog zdravstva, čime se svakako postižu bolji uslovi nabavke i kontroliše se čitav sistem”.

“Takođe, smatramo da se navedene radnje preduzimaju u cilju još bolje snabdjevenosti sa minimumom nestašica, bolji kompletni uslovi nabavke, kao i eventualna bolja dostupnost svih lijekova kao i medicinskih sredstava. Mišljenja smo da je dosadašnja procedura nabavke po Zakonu o javnim nabavkama duga, zbog čega dolazi do otežanih nabavki, odnosno okončanja tenderskih procedura. Poteškoće su naročito izražene kada je u pitanju potreba za hitnom nabavkom ljekova”, kazali su iz KCCG.

Za pacijente najbitnja dostupnost

Crna Gora je već odredila cijene ljekova, maksimalne i najniže tenderske, pa bi za građane bilo najbolje, kazala je za Dnevne novine izvršna direktorica veledrogerije Glosarij doo Mirjana Mijušković, da se ponovo vrati izdavanje ljekova na recept u privatnim apotekama.

“Ako uzmete u obzir da trenutno postoji 210 privatnih apoteka i 50 državnih, ako se u sistem uključe privatne apoteke, svi problemi vezano za nedostupnost ljekova bi se na jednostavan način riješili”, smatra Mijušković.

Za građane, kako je rekla, nije toliko važno da li su ljekovi nabavljeni putem javne nabavke ili javnog poziva, budući da bi se nabavljali po već utvrđenim najpovoljnijim cijenama, a bili bi u svakom momentu i na više lokacija dostupni.

Nestašice ljekova, objašnjava Mijušković, nisu izazvane metodologijom nabavki, nego zavise od visine buđzeta za ljekove, realno planiranih potreba te blagovremeno sprovedenih procedura javnih nabavki.

Nabavka ljekova je, pojašnjava, kompleksno pitanje koje u prvom redu zavisi od realno planiranih potreba, obezbijeđenih novčanih sredstava i blagovremeno sprovedenih procedura nabavki.

“Iz ugla veledrogerija, sama procedura javne nabavke ne predstavlja problem, s obzirom da smo dužni da postupamo u skladu sa jasnim pravilima određenim Zakonom o javnim nabavkama i zahtjevima naručioca koji su dati u tenderskoj dokumentaciji”, kazala je Mijušković.

Ona podsjeća da je od 2010. do danas bila raspisana 52 tendera za nabavku ljekova, te da je oboren samo jedan, raspisan u maju 2015. jer su stupile na snagu Izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama što je, kako je objasnila, zbog kratkog perioda, rezultiralo nesnalaženjem ponuđača.

“Taj se problem otklonio u ponovljenom postupku u najkraćem roku. Međutim, naručilac ima pravo da proglašava ponude neispravnim, kao što je i bilo slučajeva, ali to nije bitnije uticalo na nestašice ljekova, jerje vršen izbor ponuđača koji su ispunjavali zahtjeve naručioca u pogledu kvaliteta i cijena što je za ljekove izuzetno važno”, istakla je Mijušković.

Dnevne novine