Za potpredsjednike Skupštine kandidati Jelušić i Bulajić
Prije glasanja u Skupštini, partije članice parlamentarne većine će održati sjednice partijskih organa na kojima bi, prema očekivanjima, trebalo da bude i podržana nova vlada. Do sada su to učinile jedino GP URA i Prava Crna Gora, a juče je to nagovijestio i SNP, čiji je Izvršni odbor usvojio zaključak kojim predlaže Glavnom odboru podršku izglasavanja nove vlade.
Kada se i ako se to desi, konačno bi se stvorili politički uslovi da se završi i konstituisanje Skupštine. Iako je predsjednik Aleksa Bečić (Demokrate) izabran još krajem septembra, potpredsjednici nijesu, niti su formirani odbori – izuzev Administrativnog.
Načelni dogovor vladajuće koalicije je bio postignut, ali ga je zakočio Poslanički klub Pokreta za promjene koji je kadriranje u parlamentu uslovio formiranjem vlade.
Kandidati za potpredsjednike Skupštine su Božena Jelušić (URA) i Strahinja Bulajić (DF), dok bi treće mjesto trebalo da pripadne opoziciji odnosno Demokratskoj partiji socijalista.
PzP, koji je formirao poseban klub poslanika, smatra da njegov šef Branko Radulović trebalo ponovo da bude potpredsjednik.
Sagovornici iz dijela vladajuće koalicije očekuju da se PzP i Nova dogovore da li će mjesto pripasti Raduloviću ili Bulajiću, dok se i DF-a i PzP nadaju da će URA odustati nakon što jedina dobije mjesto u Vladi.
“Vijestima” je međutim u GP URA rečeno da Jelušić ostaje kandidatkinja.
Radulović “Vijestima” je rekao da će PzP kandidate za odbore predložiti tokom sjednice parlamenta koja počinje 2. decembra, kad vide koje će pozicije dobiti URA.
“Što se tiče PzP-a, nećemo praviti problem, pristaćemo i na ispod onoga što nam pripada, ali nećemo ići ispod ljudskog dostojanstva”, kazao je.
Dodao je da je PzP podržao do sada sve što je bilo neophodno nadajući se konsenzusu, ali su iznevjereni.
“PzP će tražiti i ispod onoga što mu pripada, i nije problem da za sat vremena damo predloge za odbore i to će biti kvalitetan kadar”, rekao je Radulović.
Nakon dva mjeseca formiran je samo Administrativni odbor na čijem je čelu Milun Zogović (DF). Prema Poslovniku Skupštine, taj odbor podnosi listu kandidata za predsjednika i članove ostalih odbora, na osnovu predloga klubova poslanika. Odbori se formiraju kao stalni i privremeni.
Predlog kandidata za skupštinska radna tijela za sada ima samo SNP.
Iz te partije su “Vijestima” rekli da je kandidat za Ustavni odbor, Odbor za bezbjednost i odbranu i Odbor za antikorupciju, Dragan Ivanović, za Zakonodavni i Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Dragan Vukić, a Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu i Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Milosava Paunović.
Vladimir Joković predložen je za člana Odbora za međunarodne odnose i iseljenike i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
Danijela Đurović predložena je za Odbor za evropske integracije, Odbor za rodnu ravnopravnost i Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju.
Iz Demokratske Crne Gore su na pitanje da li su predložili kandidate za skupštinske odbore, odgovorili da je ovaj proces i dalje u fazi pregovora, dok iz DF-a nisu.
Demokrate smatraju da su poslanički klubovi adresa za nove sporazume
Mandatar Zdravko Krivokapić nije odgovorio da li je za njega prihvatljiv predlog GP URA o prioritetima nove vlade, koji mu je dostavljen u vidu sporazuma, a koji bi trebalo da potpišu nosioci tri pobjedničke izborne liste.
Demokrate su objasnile da bi to trebalo da bude posao poslaničkih klubova.
URA je Krivokapiću i Aleksi Bečiću (Demokrate) predložila potpisivanje dokumenta, kojim bi se nova vlada obavezala na 13 tačaka. Između ostalog – konsolidaciju javnih finansija, donošenje hitnih mjera za borbu protiv pandemije, lustraciju, odlučnu borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, izmjene Zakona o slobodi vjeroispovjesti uz pooštravanje kaznene politike, zatim temeljna reforma izbornog zakonodavstva.
Među prioritetima je, kako se navodi, donošenje niza novih sistemskih zakona, među kojima o porijeklu imovine, Vladi, Skupštini…
Na spisku predloga je i sprovođenje seta mjera iz oblasti zaštite životne sredine sa ciljem brendiranja Crne Gore kao ekološke države, revizija i preispitivanje svih koncesionih ugovora, donošenje deklaracije o trajnoj zabrani izgradnje malih hidroelektrana, kao i nastavak aktivnih pregovora sa EU sa ciljem ostvarivanja napretka u poglavljima 23 i 24, reforma zdravstvenog i obrazovnog sistema stvaranje uslova za decentralizaciju lokalnih samouprava kroz izmjenu Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o finansiranju lokalnih samouprava.
Demokrate su u odgovoru sugerisale da se predlog dostavi svim šefovima klubova poslanika parlamentarne većine, sa rokom za dostavu eventualnih izmjena i dopuna. Kao i da Sporazum, nakon izmjena i dopuna, potpiše 41 poslanik parlamentarne većine ili šefovi klubova poslanika parlamentarne većine”.
Objasnili su da su lideri ranije već potpisali sporazum, kojim je definisan, kako su naveli, programski put nove vlasti. “Nakon toga se odustalo od dogovaranja na nivou tri lidera, uslijedila je metodologija mandatara u pripremi sastava nove Vlade na nivou pregovaranja sa poslanickim klubovima, od čega je na kraju mandatar takođe odustao i opredijelio se da sam sačini predlog sastava Vlade u kojem neće biti predstavnika najvećeg broja poslaničkih klubova. Bez obzira na sve, naša očekivanja i uvjerenja su da će Crna Gora dobiti novu Vladu na sjednici zakazanoj za 2. decembar, a jasno je da će se sva dalja dogovaranja u vezi s budućim radom parlamentarne većine obavljati na nivou šefova poslaničkih klubova, odnosno predstavnika 41 poslanika”, saopštile su Demokrate.
(Vijesti)
