Zašto javni službenici ne koriste društvene mreže?
Javni službenici i funkcioneri u Crnoj Gori ne koriste dovoljno društvene medije i mreže za komunikaciju sa građanima, a proces njihovog ozbiljnijeg angažovanja u toj oblasti tek je na početku, ocijenila je stručnjak za društvene medije Zoi Kerns. U Crnoj Gori veoma mali broj javnih službenika i funkcionera koristi društvene medije kao način komunikacije sa građanima, dok su njihovi češći korisnici aktivisti civilnog sektora. Među aktivnim korisnicima najpopularnijih društvenih, poput Facebook-a i Twitter-a su poslanici Nebojša Medojević, Koča Pavlović, Slaven Radunović, Goran Danilović, Snežana Jonica, Dritan Abazović, Andrija Popović, Damir Šehović, Nada Drobnjak i Predrag Sekulić. Jedan od aktivnijih crnogorskih političara na Twitter-u je i aktuelni šef Vladinog Komunikacionog tima za NATO Vesko Garčević, koji gotovo svakodnevno komunicira sa „pratiocima“ na toj društvenoj mreži.Kerns u vezi s tim pojašnjava da je korišćenje društvenih medija višestruko korisno za javne službenike, ali i cjelokupno društvo, prenosi MINA. „Važno je da javni službenici koriste društvene mreže kako bi komunicirali sa zajednicom. Bitno je da se javni službenici povezuju sa različitim ljudima, jer se na taj način povećava doseg poruka koje šalju”, ukazala je ona.Prema njenim riječima, veliki je značaj mogućnosti „slušalaca“ ne samo da čuju poruke, već i da učestvuju u dijalogu i šire ideje.”Službenici se preko društvenih mreža mogu povezati sa grupama od kojih mogu dobiti povratne informacije”, dodala je ona. Upitana koje su najčešće zloupotrebe društvenih medija, Kerns je navela slučajeve sajber kriminala, ali i online krađe identiteta i upotrebu lažnih profila.„To je najčešći način zloupotrebe kog ljudi moraju biti svjesni. Društveni mediji mogu biti moćno sredstvo propagande i širenja netačnih informacija, ali i stvaranja panike i straha u javnosti. Nekada se na društvenim medijima mogu pronaći informacije koje se zapravo ne zasnivaju na činjenicama“, navela je ona.Prema njenim riječima, postoji veliki broj primjera takve upotrebe društvenih medija, ukazujući na primjer u Velkoj Britaniji kada je novinarka BBC-a na Twitteru objavila da je kraljica umrla. Informacija se, iako nije bila tačna, vrlo brzo proširila.”Zbog sličnih situacija neophodno je prvo provjeriti informaciju, pa tek onda objaviti, odnosno širiti dalje. Društveni mediji nam omogućavaju da iznesemo svoje mišljenje o stvarima koje se dešavaju u svijetu“. Dakle, i oni koriste društvene medije da iznesu svoje mišljenje i prošire svoje informacije i vijesti. Oni im pomažu da prošire svoje ideje i da i oni povećaju opseg ljudi do kojih njihove poruke stižu“, kazala je Kerns.Kako je konstatovala, moguće je kroz ključne riječi i različite vrste pretraga, pratiti do koga sve stižu te poruke i kakve su reakcije na njih.”Ljudi koji šire takve ideje objavljivanjem informacija podstiču i druge ljude da komentaršu i dijele te ideje sa svojom zajednicom. Važno je podsticati svijest ljudi o značenju takvih poruka i načinima na koji bi trebalo da se s njima suoče“, zaključila je Kerns.
(CdM)
