Zogović: Podjele su izazvane pogubnom politikom bivšeg režima, a ne dijalogom o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović kazao je da su podjele izazvane pogubnom politikom bivšeg režima, a ne dijalogom o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu.

“Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti”, kazao je Zogović.

Prema njegovim riječima, takvo pojednostavljivanje ima za cilj očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su nažalost i dalje na snazi.

“Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli””, naveo je Zogović.

Zogović je mišljenja da je pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti.

“Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rješenja i raspravljanje problema”, pojasnio je.

Kako je dodao, sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rješavati dijalogom.

“Ne želim da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog”, poručuje Zogović.

On je naveo da ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja.

“Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele”, naglasio je.

Kako je kazao, baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele.

“Podjele su davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom. U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nijesu prepoznali kao službeni”, podsjetio je Zogović.

Prema njegovim riječima, istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevaziđu.

“Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posljedice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj”, jasan je on.

Zogović ukazuje da je neophodno da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni?

“Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznađe snage da kroz dijalog dođe do rješenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju”, tvrdi on.

Time ćemo, kako je kazao, kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj.

“Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo”, zaključio je.