Žugić: Povećanje plata nije predizborna aktivnost

“Novina ovog zakona jeste da se obračunska vrijednost koeficijenta sada uređuje na jedinstven način od strane Vlade na prijedlog Ministarstva finansija, nakon obavljenih razgovora sa predstavnicima sindikata”, pojasnila je ministarka rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević.

“Ukinuće se ostvarivanje prava na naknadu u radnim tijelima, radnim grupama ili odborima za koje su se do sada odvajala značajna finansijska sredstva”, kazala je Kovačević.

SNP, međutim, neće podržati ovaj zakon, poručio je Aleksandar Damjanović.

“Neprimjereno je da se par mjeseci uoči izbora donosi zakon koji učvršćuje političku volju špica ili vrha administracije vezanu za izbore koji slijede. Ovaj zakon može da ima smisla ako se donese konsenzusom i to ako se donese nakon izbora”, kazao je on.

Damjanović smatra da takav zakon treba da razmotri nova Vlada, a, zatim i novi saziv parlamenta.

“Ovaj akt treba da se usvoji poslije izbora, u decembru, a da stupi na snagu 1. januara naredne godine”, smatra Damjanović.

Abazović: Nijesmo zaslužili povećanje plata

Poslanik URA-e, Dritan Abazović takođe smatra da je ovaj prijedlog zakona jedan od, kako je naveo, jedan od kampanjskih izbornih zakona.

“Tačno je da imamo problem u regulaciji zarada u javnom sektoru. To niko ne spori. Ali, sporno je što u izbornoj godini u kojoj nemamo povjerenje u izborni proces, hoćemo da usvojimo zakon koji najviše ide u prilog funkcionerima”, kazao je Abazović.

On naglašava da se ne treba suprotstaviti povećanju plata ljudima u administraciji koji rade mnogo više od funkcionera.

“Da li je Vlada Crne Gore dobrom ekonomskom politikom stvarno zaradila taj novac”, pitao je Abazović.

“Ako ovaj zakon prođe, i mi poslanici ćemo dobiti veće plate. Ali, ja ne želim da podržim da nam se plate povećaju jer mi to nijesmo zaslužili. Našim efektivnim djelovanjem nijesmo zaslužili”, poručio je Abazović.

Nakon što je to konstatovao, iz klupa vlasti su odgovorili “Kako ko”, na šta je Abazović uzvratio da je to najmanje zaslužila izvršna vlast, ali da “eto, nije ni opozicija”.

Spor oko ljekara i profesora

Protiv zakona su i  u SDP-u. Rifat Rastoder je objasnio da je ključni razlog to što se povećanje plata ne odnosi na profesore i ljekare.

Ipak, ministarka Kovačević je podsjetila da su prosvjetari prošle nedjelje dobili povećanje plata od oko šest odsto, a, s druge strane je izračunala kolike će biti plate medicinarima, ukoliko prođe zakon o kom se raspravlja.

“Plata vozača je, po novom zakonu, 460 eura. Plata medicinske sestre tehničara je 461 euro. Diplomirana medicinska sestra sa visokom spremom ili sa višom iz Berana je 616 eura. Glavna sestra zarađuje 594 eura, farmaceut 657 eura, izabrani ljekar za djecu 886 eura, izabrani ljekar za odrasle prima 755 eura, specijalista 928 eura i subspecijalista 1.200 eura”, kazala je ona.

Kovačević se osvrnula i na sudije.

“Kad se primijeni ovaj zakon, 19 sudija će imati nižu platu nego do sad, a 240 sudija će dobiti veću platu”, navela je Kovačević.

Pozitivna o pozitivnom aspektu zakona

S druge strane, Goran Tuponja iz Pozitivne Crne Gore, skrenuo je pažnju na to da su pojedini funkcioneri do sad formalno imali platu od 500, 600 eura, a, da su, kroz razne grupe i odbore, zarađivali tri puta više. Tuponja smatra pohvalnim ukidanje tih dodatnih primanja.

“Zato je poštenije da se plate povećaju i da se tu zaustave”, rekao je Tuponja.

Plate će se i smanjivati

Raspravi se, sa zakašnjenjem, priključio i ministar finansija, Radoje Žugić. On je odbacio navode opozicije da ovaj zakon donose zbog predstojećih parlamentarnih izbora.

“Da li je ovaj zakon predizborna aktivnost? Ja mislim da nije. Ovaj zakon se radi od 2013. godine”, naveo je on.

“Niko iz vlade nije među 100 ljudi s najvećim zaradama”, podsjetio je Žugić.

On je naglasio da je zakon ne predsviđa samo povećanja već i smanjenja plata.

“Ukoliko lokalne samouprave i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu posluju sa gubitkom, i prezadužene su, zarade se, u prvoj godini smanjuju 10, a u sljedećoj pet odsto”, objasnio je ministar finansija, Radoje Žugić.

Dodao je i da se plate državnoj administraciji smanjuju ukoliko je deficit tekućeg budžeta dva odsto zarade.

“Ukoliko je budžet u suficitu ili u ravnoteži, onda se zarade mogu povećati”, rekao je Žugić.

Povećanje plata bi, prema prijedlogu zakona, trebalo da sleduje oko 50 hiljada ljudi koliko ih, otprilike, radi za državu. Najveće povećanje imaće vrh države, dok će većina zaposlenih imati minimalna povećanja plata.

Bave se i poezijom

Dok traje rasprava, među poslanicima ima vremena i za pošalice. Tako je Abazović kolegi iz DPS-a, Mišu Stanišiću poručio da ima “pjesmicu za njega”, ali je danas nije izrecitovao, već je najavio da će to uraditi nekom drugom prilikom.

(CdM)