LET IZNAD CRNOGORSKOG GNIJEZDA: Sve što ste htjeli da znate o paraglajdingu! (FOTO,VIDEO)


Dejan Janić je crnogorskim nebom »prošetao« gotovo hiljadu ljudi! Cifra za poštovanje, a doživljaj za cio život. Paraglajdnig tandem letovi su poslednjih par godina izuzetno popularni u Crnoj Gori, a paraglajding klub »Orao« je, za sada, jedini u Podgorici.
Među Dejanovim »putnicima« je bilo i muškaraca, ali i veliki broj dama, koje, ne samo da se ne plaše, nego su, kaže on, nerijetko kuražnije od momaka. Veliki je broj i stranaca koje je provozao crnogorskim nebom, a svi su, listom, bili oduševljeni nebom, letom, i onim što su imali priliku da vide iz ptičje perspektive.
Dejan je od malih nogu maštao da leti, iako je, kao tinejdžer, vjerovato da će to biti u –avionu. Nakon završene osnovne škole pokušao je da upiše neku od vojnih škola za pilote u tadašnjoj SFRJ ali su ga odbili iz, kako kaže, neobjašnjivih razloga. Iako, sumnja da je to bilo zbog toga što mu je đed bio »na pogrešnoj strani«
– Početkom 1999-te sam upoznao par ljudi koji su se bavili paraglajdingom i uz čiju sam pomoć pokušavao naučiti osnove letenja, ali ipak veliku zahvalnost dugujem pilotima iz Berana posebno Predragu Dedoviću koji mi je nesebično poklanjao vrijeme i znanje da bih bezbjedno i sigurno letio, kao i Bojanu Marseniću koji je uvijek izašao u susret, za sva moja pitanja, nabavku opreme, nedoumice i slično.
Kada je nastao paraglajding klub, koliko brojite članova i kako je klub dobio naziv?
Paraglajding klub ,,ORAO” je osnovan 2010 u Podgorici zbog sve većeg interesovanja mladih ljudi za ovu vrstu sporta. Jedini smo paraglajdnig klub u Podgorici, imamo oko 30 članova među kojima moram istaći Nebojšu Đurišića, Dejana Đurišića, braću Kotlaja… Danas imamo sedam aktivnih pilota pored pomenutih imamo još i Stefana Jeremića i Zorana Boljevića, kao i nekoliko pilota koji su u fazi obuke i dobijanja dozvole pilota.
Sve veci broj simpatizera i ljubitelja ovog sporta nam pristupa želeći da se oproba što kao samostalni piloti što kao ljubitelji letenja u tandem letovima.
Sve što vam je potrebno jeste dobra volja i malo slobodnog vremena a ono što dobijate je mogućnost velikih avantura, putovanja, izazova i pogled na nevjerovatne ljepote predjela iznad kojih letite.
Naziv smo mu dali po ptici koja koristi iste uslove kao i paraglajder da bi se održavala u vazduhu. Nadamo se da ćemo uskoro i u Podgorici imati paraglajding poletište jer smo u fazi uredjenja i registracije terena za slobodno letenje, sa obližnjeg brda Sjenica.
Šta je ustvari paraglajding?
Među adrenalinskim sportovima paragliding ima sve više ljubitelja. Naime, radi se o slobodnom letenju, odnosno padobranskom jedrenju (paraglajding). Padobransko jedrenje je slobodno letenje uz pomoć jednostavne letjelice u obliku padobrana.
To je sport koji spada u kategoriju aero sportova. Nastao je početkom osamdesetih tako što su planinari i alpinisti u alpama tražili najjednostavniji način kako sići s osvojenih vrhova, te su u tu svrhu koristili stare sportske padobrane. Paraglajding je jedan od najmlađih vazduhoplovnih sportova i jedan od najlakših i najjednostavnijih načina da ostvarite svoj san o letenju.
Koliko je to bezbjedan sport?
Koristeći modernu opremu pilot može biti siguran na letovima u trajanju preko jednog sata koristeći nevidljive termalne struje u ljetnom periodu ili padinsko dinamičko dizanje na planinskom grebenu tokom zime.
Ovo je veoma bezbjedan sport, ali i opasan ukoliko ga pilot učini takvim. Ogroman procenat nesreća koje su se desile su uzrokovane ljudskim faktorom, dakle – do otkaza opreme gotovo i ne dolazi. Sam pilot je onaj koji odlučuje u kojim uslovima leti i da li su oni optimalni za njegovo iskustvo.
U ovom sportu nema mjesta za sujetu i dokazivanje i dokle god ste toga svjestni uzivačete u ljepoti slobodnog letenja. Dobra oprema, pravilna obuka i najvažnije zrelo prosuđivanje čine sport sigurnim.
Paraglajding, kao i drugi avanturistićki sportovi (veranje, ronjenje, alpinizam, auto-moto trke, ostali vazduhoplovni sportovi) podrazumjeva rizik. Da bi ste bili bezbjedni u bilo kom vazduhoplovnom sportu morate nastojati da minimizujete moguće rizike.
Najvažniji preduslovi da naučite da letite bezbjedno su: lični stav, kompetentna obuka i bezbjedna oprema. Ako se ovo ispoštuje, mala brzina i s njom povezana stabilnost paraglajdera su siguran i jednostavan put ostvarenja jednog od najstarijih ljudskih snova: letenja. Tokom leta svaki pilot je obavezan nositi zaštitnu kacigu i rezervni padobran.
Da li se može letjeti paraglajdingom bez predhodne obuke?
Samostalno se ne može početi letjeti bez predhodne obuke i druženja sa pilotima paraglajdera. Učenje bez stručnog nadzora pokazalo se, svuda u svijetu, pa i kod nas, kao ključni faktor u povredama i nesrećama. UČENJE LETENJA, BEZ NADZORA JE VEOMA OPASNO!
Koliko traje obuka?
Paraglajder je najjednostavnija letjelica današnjice. Večina kandidata može da nauči polijetanje, zaokret i slijetanje u 2 časa strućne obuke. Ovo je moguće jer instruktor kontroliše situaciju, procjenjuje da li atmosferski uslovi dozvoljavaju izvođenje leta, i donose, umjesto učenika, odluku o tom.
Ono što se ne može naučiti za tako kratko vrijeme je znanje i iskustvo za sopstveno odlučivanje o izvođenju leta. Da bi ste mogli ovo bezbjedno da radite neophodno je sveobuhvatno znanje meteorologije, aerodinamike, poznavanja opreme i adekvatnih manevara u vanrednoj situaciji.
Obuka se vrši postupno i sa manjih visina, tako se učenik polako navikava na visinu i ući osnovne tehnike letenja. Visina se postupno povećava kako učenik napreduje.
U praksi je moguće da se izvode prvi visinski letovi (par stotina metara) još tokom prvog dana obuke ali poželjnija je postupnija obuka.
Ipak uvjek postoji mogučnost da se prvi letovi izvedu u tandem paraglajderima koji imaju mogučnost da nose dvije osobe. Tako možete na najbezbedniji način sa instruktorom da doživite prvi let.
Gdje su vam uzletišta i kolika je nadmorska visina idealna za let?
Reljef Crne Gore je bogomdan za paraglajding, ima bezbroj poletišta koja sami piloti pronalaze odrzavaju i registruju kod Agencije za Civilno Vazduhoplovstvo.
Najatraktivnije letenje je sa Visitora iznad Plavskog jezera, sa Brajica iznad Budve, zatim poletišta oko Bijelog Polja, Mojkovca, Berana, Pljevalja kao i sa Dizdarice iznad Herceg Novog.
Da li prilikom odabira uzletišta postoje kriterijumi koje moraju ta mjesta da zadovolje?
Da. Agencija za Civilno Vazduhoplovstvo je propisala Pravilnik na kojem smo zajedno radili i u kojem je navedeno šta sve treba da ispunjava od uslova jedno paraglajding uzletište.
Agencija za Civilno Vazduhoplovstvo takodje vrše kontrolu Paraglajding pilota. Inače sa Agencijom imamo jako dobru saradnju i zajednički radimo na poštovanju svih propisa koji važe iz ove oblasti.
Da li je bolje, ili atraktivnije, letjeti paraglajdingom ili padobranom?
Paraglajderi su projektovani za slobodno letjenje (poput jedrilice ili zmaja), za razliku od padobrana kojima je namjena spuštanje. Svjetski rekord u dužini preleta je 400 km, a u trajanju neprekidnog leta 11h, što se nikako ne može postici padobranom.
U ovom sportu vi ne iskačete iz aviona kao što se često pomisli.
U vazduhu se može ostati i po nekoliko sati, ići nekoliko hiljada metara u visinu i preletjeti nekoliko stotina kilometara. Na obuci počinje se tek neznatnim “odlijepljivanjem” od zemlje. Napredovanjem, visina se povećava za par metara, par desetina metara, stotina metara … Rekord je preko 5000 m.
Paraglajder je letjelica kao i jedrilica, i isto kao i ona u paraglajdingu se koriste sile vjetrova da se ostane u vazduhu i da se ide što više i dalje. Kada su uslovi optimalni možete da poletite sa brda od nekoliko desetina metara a da se na kraju nađete na preko 3000m. Sve je moguće u ovom sportu i granice se konstantno pomjeraju.
Ljeta 2003. po prvi put u istoriji, grupa paraglajderista je poletjela iz podnožja Mon Blana (najviši vrh Evrope) i poslje sat vremena leta sletjeli na vrh planine! Sat vremena poslje sletanja na vrh planine oni su pili čaj u Samoniju! Postoje planovi da se na sličan način osvoje i drugi vrhovi planina.
Kada je bolje letjeti, zimi ili ljeti?
Bitno je letjeti, i ljeto i zima imaju svoje čari gledano iz vazduha, i u svakom letu se uživa. Predjeli prekriveni snijegom su podjednako lijepi kao i ljeti kada su pokriveni zelenilom.

Zašto tandem letenje?
Pričajući sa drugovima i prijateljima koliko je to lijep doživljaj i pokazujući im slike iz vazduha,sve više njih me je pitalo dali bih mogao njih da vozim tako da sam počeo tako i tandeme da vozim.
Danas mi veći doživljaj prestavlja to oduševljenje mojih putnika i radost koju ispoljavaju tokom leta nego da sam letim, moji tandem putnici prestavljaju prave promotere ovog sporta. Uz svaki tandem let moji putnici dobiju i snimak leta i oko 1000 fotografija.
Koliko si putnika do sada vozio u tandemu?
Nemam tačnu cifru koliko je to osoba, morao bih da izdvojim dosta vremena da bih sve to sračunao i pregledao snimke i knjižice letenja.
Dosta letova nisam ni evidentirao jer sam znao da letim i po čitav dan iznad Budve pa sam neke i preskakao u evidenciji. Po nekoj slobodnoj procjeni to je između 700 i 1.000 tandem letova, kada bi to pretvorili u sate letenje bila bi povelika satnica. Vozio sam neke putnika i po desetak puta i uvijek su spremni i zahtijevaju da idemo na druga mjesta želeći da vide sve čari prirode iz vazduha koje su neopisivo lijepe. Svoju djecu sam vozio desetinama puta .
Da li klub organizuje školu letjenja?
Radimo na obuci svih naših članova i organizujemo SIV kurseve ili kurseve bezbjednosti u paraglajdingu ali nemamo registrovanu školu koja zahtijeva i ne tako mala finansiska srestva da bi se dobila dozvola koja moze vaziti najviše godinu dana.
Koliko su ljudi zainteresovani za ovaj ekstremni sport?
Među adrenalinskim sportovima paragliding ima sve više ljubitelja. Zadnjih godina Paraglajding je doživio procvat sve vise ljudi kako mladih tako i onih srednjih godina su jako zainteresovani, isto tako i muškaraca i djevojaka. Pomenuo bih naše dvije koleginice Perunović Vanju i Maju Radovanić koje veoma uspjesno pilotiraju paraglajderom.
Da li je oprema skupa?
Oprema je stardanizovana i potice od sertifikovanih proizvodjača a tehnička ispravnost opreme se redovno kontroliše. Cijene variraju, zavisno od proizvođaća, modela i dobavljaća, ali u sredjoj klasi nov paraglajder s sistemom veza može se dobiti za oko 3000 EUR, dok polovna oprema, zavisno od starosti i istrošenosti, 1000 EUR. Postojie oprema za početnike, rekreativce, takmičare i akrobate.

Da li se u isto vrijeme javlja strah i adrenalin i šta preovladava?
Bavljenje adrenalinskim sportovima nezaboravno je iskustvo koje stavlja na probu vaše samopouzdanje, snalažljivost i hrabrost. Za one koji se odvaže da odu iznad oblaka preporučujemo tandem-Let paraglajderom , gde ste sve vreme sa profesionalnim Pilotom.
Kada poletite paraglajderom koji se penje na visinu od nekoliko hiljada metara, srce vam brže kuca i nema mjesta za strah. U samo nekoliko minuta leta vi pojurite oblacima u zagrljaj, adrenalin prostruji vašim telom. Paraglajding takođe diže adrenalin dok parate oblake. A u zavisnosti od vremenskih uslova let može da potraje i satima. Cilj letenja paraglajdingom jeste da se sto duze ostane u vazduhu.
Da li učestvujete na nekim takmičenjima?
Članovi paraglajdin kluba ,,ORAO” su ujedno i takmičari i učestvovali sun a mnogim medjunarodnim takmicenjima i nalaze se na zajedničkoj FAI listi sa svim pilotima svijeta. Član PG ORAO Dejan Đurišić je zauzeo 4 mjesto na FAI-2 medjunarodnom takmičenju u beranama. Paraglajding takmičenja u Crnoj Gori su uglavnom pojedinačna je mi nismo organizovani kao drugi sportski savezi u Crnoj Gori i ako je nešto pokušano preko Vazduhoplovnog Saveza CG, ali nije funkcionisalo sad radimo na nekoj reorganizaciji paraglajding saveza u Crnoj gori u sastavu Vazduhoplovnog saveza tako da će Crna Gora dobiti svoju paragllajding reprezentaciju jer u Crnoj gori za sada postoji oko 15 paraglajding klubova i oko 60 pilota paraglajdera. Imamo dobru saradnju sa svim klubovima u CG posebno sa klubom Naša KRila iz Berana.
Paraglajding klub ,,ORAO” učestvuje i u humanitarnim akcijama tako da smo do sada više puta organizovano davali krv zavodu za transfuziji i učestvovali u pošumljavanju brda Gorica nakon pozara.



