Danas je Sveti Vasilije Ostroški, iscjelitelj kome se ne mole samo pravoslavci
Danas se slavi uspomena na Svetog Vasilija Ostroškog, a pred njegovim moštima mnogi bolesni uspjeli su da se iscijele.
Takođe, nije rijetkost da u manastir Ostrog dolaze i pripadnici drugih religija kako bi pronašli mir i pomoć.
Tradicionalno, na današnji dan, desetine hiljada vjernika okupljaju se u manastiru Ostrog da cijelivaju mošti sveca i pomole se za zdravlje.
Litija hodočasnika krenula je u nedjelju polsije podne iz Podgorice, a u manastir stigla juče ujutro.
Ostroški manastir je na našim prostorima zakletva i jedna od najvećih svetinja.
SVETI VASILIJE KAZNIO ŽENU: Sveštenik se kune da za 30 godina svog rada nije vidio tako nešto!
ŽIVOT SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG
Sveti Vasilije rođen je u selu Mrkonjić u Popovom polju 28. decembra 1610. godine od roditelja Petra i Anastasije Jovanović. Na rođenu je dobio ime Stojan. Iako su bili siromašni, Jovanovići su važili za pobožnu porodicu koja redovno posećuje sva bogosluženja.
Kao mladić, Sveti Vasilije je boravio u manastiru Vavedenje Presvete Bogorodice u Zavali, jer se tada obrazovanje moglo steći samo u manastirima. Pošto mu se dopao život u manastiru, odlučio je da se zamonaši. Međutim, pošto je još bio mlad, predložili su mu da preispita svoju odluku.
Iz manastira Zavala odlazi u manastir Tvrdoš, gde je odlučio da se zamonaši. Na monašenju je dobio ime Vasilije, po uzoru na Svetog Vasilija Velikog. Ubrzo poslije monašenja odlazi u Crnu Goru kod cetinjskog mitropolita Mardarija, međutim, ubrzo je došlo do sukoba zbog koga je Vasilije morao da napusti Cetinje.
Naime, Papa je poslao jezuite u ove krajeve da iskoriste teško stanje u narodu kako bi ih preobratili sa pravoslavlja u rimokatoličku vjeru. Vasilije je prepoznao opasnost koja vreba od jezuitskih sveštenika i uporno ukazivao na to mitropolitu Mardariju, ali ovaj nije želio da se suprotstavlja rimskim izaslanicima.
Zbog borbe protiv unijata, mladi monah Vasilije postao je cijenjen u narodu, a mitropolit Mardarije je odlučio da ga protjera sa Cetinja. Narod se protivio ovakvoj odluci, ali Vasilije nije želio da nastavlja sukob u Crkvi, te je odlučio da se dobrovoljno vrati u Tvrdoš.
Odlučio je da obilazi hercegovačka sela i pomaže ljudima koji su tada živjeli teško pod turskim ropstvom, a zbog njegovog načina života mnogi su ga tada poredili sa Svetim Savom.
SVETI VASILIJE SPASIO PRIJEVREMENO ROĐENO DIJETE: Nova čuda ispod Ostroga
Ubrzo je pao u nemilost Turaka, pa je morao da bježi u Rusiju. Pošto je proveo neko vrijeme tamo, vratio se u Tvrdoš sa dosta hrane i novca, koji je uspio da skupi, a zatim ga podijelio sa narodom po Hercegovini. Potom odlazi na Svetu Goru gdje provodi godinu dana kako bi se dodatno obrazovao i produhovio.
Po povratku sa Svete Gore, Vasilije je postavljen za mitropolita onogoškog, sa sedištem u Onogoštu (Nikšić). U to vreme Turci su počeli još više da muče i pljačkaju srpski narod, Vasilije je morao da se skloni i pod planinom Zagaračom napravio je keliju gde je živeo i molio se.
Predloženo mu je bilo da se prebaci u manastir Ostrog, koji je bio dobro utvrđen i sklonjen daleko od puta, kako Turci ne bi mogli da upadnu. Pošto je konačno dočekao da u miru vodi svoju mitropoliju, uspio je da proširi bratstvo manastira Ostrog i obnovi nekoliko crkava.
Upokojio se mirno bez bolova 29. aprila 1671. godine u svojoj keliji iznad ostroške isposnice. Iz stijene pored koje se upokojio, kasnije je izrasla jedna vinova doza, iako u stijeni nema ni malo zemlje.
Ubrzo poslije njegove smrti, ljudi su počeli da dolaze na njegov grob kako bi se iscijelili i našli utjehu. Bio je smatran za svetitelja još tokom života, a kako je vrijeme odmicalo poslije njegove smrti, kult je sve više i više jačao.
SVAKA SVETINJA U CG JE JEDNA PRIČA Energiju Ostroga osjeti svako ko dođe
NA POKLONJENJE DOLAZE I MUSLIMANI
Počela su da se dešavaju čuda i iscjeljenja, koja i dan danas traju. Pored pravoslavnih, na grob Svetog Vasilija Ostroškog počeli su da dolaze i muslimani.
Poklonici i danas dolaze u velikom broju iz svih krajeva Ostroškom Čudotvorcu, bez obzira na vjeroispovjest i nacionalnu pripadnost.
