NARODNI OBIČAJI NA VELIKI PETAK: Kakvo značenje ima “čuvarkuća”

Hrišćanske crkve obilježavaju Veliki petak, stradanje i smrt Isusa Hrista i dan žalosti za sav hrišćanski svijet. Veliki petak, poslednji najznačajniji dan u nedelji Hristovih stradanja obilježava se posebnim obredima u pravoslavnim hramovima

Isus Nazarećanin car Judejski, kako je zapisano u jevanđeljima, umro je na krstu u ‘šesti čas dana’ i tada su se zavjese jerusalimskog hrama precijepile na pola, sunce se pomračilo i sva zvona su popucala.

Zato u pravoslavnim hramovima, koji su zadržali istočni hrišćanski obred, na Veliki petak ne zvone zvona, već se bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.

Na Veliki petak se ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem jevanđelja o događajima u Nedjelji stradanja.

Večernjim bogosluženjima obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji predstavlja Hristov grob, iznosi plaštanica.

Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta uz zvuke klepala obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja sahranu.

Plaštanica se potom polaže ispred oltara, a vjernici u tišini dolaze na cijelivanje sve do subote uveče, uoči Vaskrsa čije slavlje počinje u ponoć kada se, u znak vaskršnje radosti, oglašavaju i prva zvona.

Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta, a prema pravoslavnom kanonu, to je hrana na vodi. Mnogi vjernici, u znak žalosti na taj dan, uopšte ne jedu i ne piju do zalaska sunca.

Pored posta, kod nas je običaj da se na Veliki petak zaustave svi poslovi i u kući i u polju. Običaj je da se na Veliki petak ukrašavaju i farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje nevino prolivenu Hristovu krv.

Uskršnja jaja obično se farbaju na Veliki četvrtak i Veliki petak, a prema srpskoj i crnogorskoj narodnoj tradiciji, taj posao nije mogao da obavlja svako, a poštovana su i određena pravila.

Iako su korišćene razne boje, crvena se jedina smatrala obaveznom, jer je jedan od vojnika koji je čuvao razapeto Hristovo tijelo, rekao da će Hrist ustati ako pečeno pile oživi i snese crveno jaje.

Sa jajima se završava višenedjeljni post, a postojao je običaj da se jajima djeci trljaju obrazi, i da se ukućani umivaju vodom u kojoj su jaja prenoćila. Ipak, ni sva crvena jaja nemaju isti značaj, jer se prvo jaje ofarbano u crveno naziva čuvarkuća, čuvar, stražar, stražnik.

Za čuvarkuću se vjeruje da ima posebnu moć, pa se zato koristilo u magiji plodnosti, ali i za zaštitu ljudi i ljudskog zdravlja.

Čuvarkuća se koristila i za zaštitu usjeva pa se često to jaje zakopavalo u dvorište ili njivu. Ipak, trebalo je biti oprezan sa ovim jajetom, jer pogrešno rukovanje, smatralo se, moglo je da donese štetu.