DANAS JE ĐURĐEVDAN: Evo šta morate uraditi da bi vam godina bila berićetna!

Jeste li se jutros umili vodom u kojoj je prenoćilo bilje i cvijeće?

Ako jeste, kaže naš narod, bićete cijele godine zdravi lijepi.

Na Đurđevdan se vjenčićima ispletenim od cvijeća kite ulazna vrata da bi godina i dom bila rodna i plodna i berićetna.

Vjenčići se ne skidaju već ostaju na vratima i čuvaju se u kući sve do sljedećeg Đurđevdana.

U nekim krajevima se tokom branja cvijeća djevojke i mladići „gađaju” biljkom prilepača. To je korovska biljka, stablo joj je uspravno ili malo poleglo, a listovi na vrhu su ljepljivi. Ako vam se dopada neki mladić ili djevojka, trebalo bi da bacite ovu biljku na simpatiju, pa ako se zalijepi, to znači da će se i on ili ona „zalijepiti za vas”.

Na Đurđevdan se od lijeskovih grančica prave krstići koji se stavljaju na kuće i na njive.

Vjeruje se da krstići od lijeske štite od gromova, zlih i opasnih sila. Jedna grana se rascijepi nožem, pa se kroz nju provuče druga i tako se napravi krstić.

Još jedno drvo danas ima posebno značenje, a to je grab. Kada naiđete na grab u šumi tokom branja đurđevka, trebalo bi da se zaljuljate na grani, kako bi se vaša simpatija „grabila” za vas.

Pored ljuljanja, olistalim grančicama graba momci i djevojke kite kuće i kapije na Đurđevdan, kako bi lakše našli bračnog druga.

Vjeruje se da će, ako je na Đurđevdan vedro godina biti plodna, a ako na ovaj praznik i sjutradan bude padala kiša, da će ljeto biti sušno.

Kaže se da, koliko nedjelja prije Đurđevdana zagrmi, toliko će biti tovara žita te godine.Ako ste se jutros probudili bez kapije u dvorištu, nemojte da brinete, to je još jedan običaj za Đurđevdan. Mladići u ponoć odlaze do kuća djevojaka koje im se sviđaju,skidaju kapije i odnose ih negdje daleko i tako zadaju muke roditeljima koji zatim moraju da ih traže po selu. Skidanjem kapije vjeruje se da će se djevojka udati te godine

Đurfđevdan je ciganska slava, i kod njih je običaj da se danas kolju jagnjad a da se djeca krvlju životinja namažu po čelu, da bi preko cijele godine bila zdrava.

Običaj je i da žene i djevojke donesu uveče kući vodu sa vodeničkog kola. U nju treba staviti različito bilje, a naročito selen, pa se na Đurđevdan tom vodom umiti, da„bi se od njih svako zlo i prljavština otresli i otpali”.

Na Đurđevdan treba poraniti i ne valja spavati preko dana! Ako to uradite rizikujete da vas glava boli preko cijele godine. Ako vam se već desi da danas zadrijemate, onda na Markovdan treba „spavati na istom mjestu”.

Veliku važnost u ranijim decenijama je imalo i kupanje na rijeci, prije sunca. Da bi bili zdravi i jaki, ljudi su se kitili cvijećem i biljem, opasivali se vrbovim i drenovim prućem.

Smatra se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile. Zbog toga su u minulim vremenima seljaci palili velike vatre „da bi zaštitili sebe i selo“. U nekim krajevima u đurđevdanskoj noći i dalje čuvaju zasijanu pšenicu i raž da ne bi ko „obrao njivu” tj. bacanjem čini prenese rod u svoj posjed.