Home / NOVOSTI / Politika / Država skida tablu sa natpisom da su srpski vojnici oslobodili Budvu

Država skida tablu sa natpisom da su srpski vojnici oslobodili Budvu

Generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu Lidija Ljesar kazala je da Ministarstvo kulture i Komisija za podizanje spomen obilježja nemaju pravo da sa ulaza u Stari grad skinu ploču “srpskim oslobodiocima Budve” ako Opština ne podnese inicijativu za uklanjenje, ali je najavila da će ona biti uklonjena po drugom osnovu.

“Imamo pravo da djelujemo po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Kroz projekat o revalorizaciji Starog grada  tretiraćemo ovo kulturno dobro i sve ono što nije kulturni sloj i ne odgovara istorijskim činjenicama, a što degradira to kulturno dobro, biće uklonjeno”, rekla je Ljesar.

Napominjući da iznosi lični stav kao stručnjak i stav Komisije za podizanje spomen obilježja, Ljesareva je rekla da ta ploča ne može biti tretirana kao kulturni sloj: “Kulturni sloj nije spomen obilježje, već ono o čemu priča to spomen obilježje. Spomen obilježje je u stvari 24-satni saobraćajac, koji upućuje kojim putem treba ići. Ovaj saobraćajac iznad ulaznih vrata u Budvi nije dobar i izaziva kolaps u saobraćaju“.

Spomen ploča je postavljena 1931. godine iznad Veljih vrata na ulazu u Stari grad, a Komisija za podizanje spomen obilježja Ministarstva kulture konstatovala je da ono što na njoj stoji ne odgovara istorijskim činjenicama. Nalaz je dostavila Opštini Budva,  koja jedina po Zakonu o podizanju spomen obilježja može inicirati uklanjanje sporne ploče. To je prošle godine tražila Liberalna partija. 

Na ploči, postavljenoj ispod Venecijanskog lava, uklesane su riječi: “Na uspomenu dolaska hrabre pobjedonosne Srpske vojske koja poslije junačnih pobjeda oslobodi Budvu, na Mitrovdan 8. novembra 1918. postavlja Opština Budva“. Iznad tog napisa uklesane su riječi Petra II Petrovića Njegoša:  „Pokolenja, djela sude…“

Ljesareva ukazuje da 8. novembra 1918. Austrougarska nije postojala, a članice tadašnje Austrougarske monarhije su nedeljama prije toga proglasile nezavisnost u svojim parlamentima:

“Tog 8. novembra nije bilo oslobađanja Budve. Negdje ne čudi činjenica što je ploča postavljena 1931, a ne odmah 1918. godine. Ako smo mentalitet kakav jesmo, pa volimo odmah ordenje i znamenje da dajemo, tadašnja vlast je vrlo spretno znala da to spomen obilježje ne bi 1918. godine pilo vodu. Ali, isto tako imamo jedan mentalitetski problem – brzo zaboravljamo i brzo usvajamo novo, pa je tako spomen obilježje 1931. prošlo među Budvanima”.  

Ljesareva kaže da bi se, na primjer, kulturnim slojem smatrao da je na mjestu spomen ploče bio grb Karađorđevića jer to ima istorijskog utemeljenja.

Projekat revalorizacije kulturnih dobara, čiji je Ljesar autor, okupio je 250 stručnjaka koji su radili u 50 timova. Jedan tim se bavio Starim gradom pod mentorstvom Ljesareve, te evdientirao sve ono što je devalvirano. 

U Opštini Budva ne postoji spremnost  za pokretanje inicijative za ukanjanje spomen ploče zbog, kako je “Vijestima” rečeno, ljetnje sezone i mogućeg efekta koje bi to imalo na okruženje i dolazaka sprskih gostiju.

Ljesareva je ocijenila da za devalviranje Starog grada veliku odgovornost snose i vlasnici i držaoci nekretnina unutar bedema.

“Nakon zemljotresa urađen je kvalitetan planski dokument koji je Stari grad opredvidio za stanovanje i sve vrste djelatnosti. Danas imamo trgovine i ugostiteljstvo. Neko je skoro pomenuo da Budva ponekad lični na jednu veliku kafanu i meni tako djeluje. Ne izbjegavajući odgovornost, lokalnih i nacionalnih institucija, Vlade i svih onih subjekata u zaštiti kulturnih dobara, opet bih razloge najprije tražila u vlansicima i držaocima kuća. Niko nije okupirao Budvu, niko nije na silu došao u Budvu. Niko nijednu kafanu nije otvorio na silu, nego je neki vlasnik tog objekta iznajmio ili prodao. Ta neka potreba za lakim, brzim, jednodnevnim bogaćenjem uticali su na stanje u Starom gradu”, kazala je Ljesareva.

Osvrćući se na svjetlosnu iluminicaju “DNK“ poznatog dizajnera Karima Rašida, koju je uoči Nove godine na bedemima Staroga grada postavila lokalna uprava, Ljesareva je rekla da je riječ o novogodišnjem ukrasu koji je mnogo manje devalvirao bedeme, nego što je to učinjeno 2003. postvaljanjem tadašnje iluminacije.

“U međuvremenu u Starom gradu imamo nove izloge, nove balkone, nove zamijenjene krovove. Za mene je to mnogo veće devalviranje kulurne  vrijednosti, nego ta iluminacija. Sigurna sam da kroz kvalitetatan konzervatorski projekat, neće biti veće posljedice po bedeme. Rok za izdatu saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara je kraj drugog kvartala, imamo još mjesec dana, čekamo konzervatorski projekat“, kazala je Ljesareva.

(Vijesti)

loading...

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com