DANAS POČINJE VELIKA NEDJELJA: Svaki dan važe određena pravila i običaji!

Cijela nedjelja protiče u znaku pobožnosti, molitve, blagosti i umjerenosti, čime se pripremamo za najradosniji hrišćanski praznik

Strasna nedelja počinje u ponedeljak posle Cvijeti, a traje do nedelje kada je Uskrs, jedan od dva najveća hrišćanska praznika. Cijela ta nedelja protiče u znaku pobožnosti, molitve, blagosti i umjerenosti, čime se pripremamo za najradosniji hrišćanski praznik.

Strasni ponedjeljak

Ovim danom počinje sedma nedelja posta, koja se naziva velika ili strasna nedelja. Po crkvenom predanju, naziv velika, ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedelji, Isus Hristos učinio velika djela. Isus je uništio smrt, pobijedio grijeh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu je otvorio put ka raju. Naziv „strasna”, ova nedelja je dobila, jer su u ovim danima pojačane molitve, bdijenja, kao i post. Interesantno je da ovaj naziv potiče još iz toga što se, prema narodnom predanju, u nekim krajevima u ovoj nedelji, supružnici suzdržavaju od bračnih obaveza. Negdje postoji naziv i strašna nedelja, jer se farbaju uskršnja jaja od kojih se prvo zove strašnik. Ono je značajno, jer po narodnom vjerovanju, može da odagna strah i razbije gradonosne oblake. Ova nedelja je radna. U njoj se vrše velike pripreme za najveći praznik, Uskrs, kada se ništa ne radi.

Strasni ili zavaliti utorak

Ova nedelja ima i naziv „zavalita”. Na ovaj dan se strogo postilo, što je značilo da se jednom u toku dana okusi nešto sasvim malo poput vode ili kafe. Ove nedelje je i stoka bila izložena postu. Karakteristično za ove dane je i to što se više ne čuje pjesma kao u cvjetnoj nedelji niti se igraju kola. Razlog je Isusovo stradanje, koje će se desiti na Veliki petak. U ovim danima, se iz istog razloga, ljudi posebno posvećuju dobrim djelima.

Velika sreda

Ovo je poslednji, puni, radni dan u nedelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u cvjetnoj nedelji. Takođe su ljudi nastojali da na ovaj dan stoku dobro obezbijede hranom, kako bi se u predstojećim danima posvetili prazničnim običajima. U nekim krajevima čupao se burijan (biljka) za koji se vjerovalo da ima magijsku moć i da štiti od vještica. Ova biljka je pored magijske, našla primjenu i u narodoj medicini. Ponegdje se i na veliku srijedu, farbaju uskršnja jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se boje u crno i nazivaju se kaluđeri.

Veliki četvrtak

Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja bostana. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko. Na ovaj dan, žene su odlazile na rijeku gde su palile svijeće, koje su pričvršćivale na malim daskama, i puštale ih niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

Veliki petak

Na ovaj dan, prema jevanđelju, desilo se veliko stradanje Isusa Hrista. Ovo stradanje se naziva još i iskupnina, jer je Isus time iskupio ljudske grijehe. Veliki petak se još naziva i „petak stradanja”, a podrazumijeva najstrožiji post. Na ovaj dan, i danas, farbamo uskršnja jaja, ali postoji i niz običajnih radnji. Jedan od običaja je da se stočnoj hrani doda crveno jaje, kako bi stoka napredovala. U nekim krajevima, na ovaj dan, se ide u lov na rakove, dok se negdje love zečevi za čiju se krv smatra da ima djelotvornu moć kod nerotkinja. U nekim selima bio je običaj da se u crkvama čuva Hristov grob. Uglavnom su to radili muškarci koji su završili vojsku, a smjenjivali su se sve do Uskrsa.

Velika subota

I na ovaj dan se ponegdje farbaju jaja. Inače, velika subota se naziva još i dugačka subota, jer opominje na duge Isusove muke na raspeću. U mjestima gdje se na ovaj dan farbaju jaja, zove se i crvena subota. Razlog leži u vjerovanju, da su jaja, u trenutku Isusovog vaskrsnuća, postala crvena. Zato se ova boja najviše i koristi pri oslikavanju. Na veliku subotu se mijesi uskršnjak, obredni kolač, koji se kiti bosiljkom i utisnutim slovom. Ovaj kolač je ukrašavan i jajima od kojih se jedno bijelo stavlja u sredinu, a njima se, na Uskrs, djeca međusobno daruju.

Uskrs

Uskrs se smatra najvećim od svih praznika. Prema jevanđelju, Isus je izdahnuo na Veliki petak, razapet na krstu. Sa krsta u grobnicu prenijeli su ga njegovi tajni učenici Josif i Nikodim, koji su izmolili dozvolu od Pilata. Na Uskrsu počiva i sva osnova hrišćanske vjere i nada svih živih u vaskrsnuće.

Uskrs je trodnevna svetkovina, koja pored nedelje obuhvata ponedjeljak i utorak. Na sam dan ovog „praznika nad praznicima”, običaj je da svoje prijatelje i porodicu pozdravite sa „Hristos vaskrse”, na šta vam oni odgovaraju „Vaistinu vaskrse”!