CRNOGORCI ZAVISNICI OD INTERNETA: Kako smo, uopšte, živjeli prije MOBILNIH TELEFONA?!

Marketing menadžer kompanije “Menet” Luka Radunović kazao je za Pobjedu da u Crnoj Gori postoji oko 380.000 internet korisnika, što je blizu 60 odsto stanovništva.

Kako ističe, prednjače Hrvatska (75 odsto), Bosna i Hercegovina i Makedonija (68 odsto), Srbija (66 odsto), Albanija (62 odsto)… U Evropi je na prvom mjestu Island gdje je 98 odsto stanovništva onlajn.

Radunović ističe da su u Crnoj Gori najposjećeniji Fejsbuk, Google i Jutjub i da je po stanovniku u prosjeku oko 1,6 mobilnih telefona “što nas svrstava u zemlje sa najvećim brojem mobilnih po stanovniku u Evropi“.

Internet zavisnost

Pedagoškinja u Javnoj ustanovi za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci Andrijana Barović objašnjava da zavisnost od interneta predstavlja savremeni oblik zavisnosti koji se manifestuje kao stanje pojedinca kome je upotreba interneta postala dominantna životna aktivnost.

Kako ističe, to je relativno nova bolest koja predstavlja i socijalni problem.

“Simptomi te pojave su promijenjeno ponašanje, zanemarivanje drugih obaveza i interesovanja, prekid školovanja ili radnog odnosa, problem sa koncentracijom, pamćenjem, izražena nesanica. Od trenutka kada korišćenje interneta postaje primarna aktivnost na dnevnom nivou i kada značajno pogađa sve sfere funkcionisanja, ugrožava funkcionalnost, možemo govoriti o tome da je došlo do razvoja patološke pojave, odnosno da se prešla granica”, objašnjava Barović.

Kako dodaje, od izuzetnog značaja je podizanje svijesti javnosti o postojanju i ozbiljnosti problema internet zavisnosti i usmjeravanje ka zdravim stilovima života.

“Pojedinac mora sam da prepozna da prekomjerno koristi internet i da ima problem, a nakon toga da potraži stručnu pomoć. Do sada nijesmo imali zainteresovanih kandidata za tretiranje tog tipa zavisnosti, ali svakako da oni koji se odluče da potraže pomoć mogu da nam se obrate”, poručuje Barović.

Psihološkinja Helena Rosandić konstatuje da djeca u 21. vijeku, za razliku od svojih roditelja, odrastaju u digitalnom okruženju i izlažu se raznim elektronskim uređajima.

“Djeca bez problema prstićem prelaze po ekranu smartfona, za čas na Jutjubu pronalaze crtać ili neki drugi njima zanimljiv sadržaj. Mozak novorođenog djeteta je “plastičan” i da bi se razvijao mora da prima stimulus. Mozak nema unaprijed zadatu strukturu već se mijenja u skladu sa potrebama, što nedvosmisleno ukazuje da će struktura djetetovog mozga u najvećoj mjeri zavisiti od načina vaspitanja, odnosno od vrste uobičajenih aktivnosti. Kako su djeca sve više izložena internet tehnologiji, njihovi mozgovi se prilagođavaju toj vrsti okruženja, što može imati ozbiljne posljedice manifestovane neprilagođenošću drugim vrstama okruženja, odnosno stvarnom životu”, objašnjava Rosandić.

Zaboravili da pišu

Ona se prisjeća da je prije nekoliko godina pitala studente da latiničnim pismom napišu pisana slova: G, Lj, S i Đ. Psihološkinja ističe da cijela grupa, uz iskreni napor, nije uspjela da napiše slovo G, dok su, kako kaže, slovo S napisali tek nakon nekoliko puta.

“Pokušavajući da dođem do odgovora kako je došlo do toga da naša djeca imaju problem pismenosti, krivca pronalazim u savremenoj tehnologiji. Oni, a i odrasli, sve više domaće radove, seminare, nalaze i razne izvještaje pišu uz pomoć kompjutera, čija tastatura nudi samo štampana latinična slova i to objašnjava zašto sve manje poznajemo pisana slova i zaboravljamo pravopis. Iako savremena tehnologija nudi mnoštvo koristi, brzo dolazimo do informacija, komuniciramo sa prijateljima udaljenim hiljade kilometara, ona za ljudski rod predstavlja i veliku opasnost”, upozorava psihološkinja.

Rosandić objašnjava da se situacija komplikuje i širenjem spektra radnji koje se obavljaju na internetu, te se u javnosti upotrebljava termin “selfi”, a odnosi se na “opsesivnu želju fotografisanja sebe i postavljanja fotografija na društvene mreže”.

Sociolog Andrija Đukanović popularnost interneta i mobilnih telefona objašnjava dostupnošću različitim sadržajima, brzinom i jednostavnošću njegovog pristupa.

“Moderna tehnologija omogućava da pronađemo sve što nas interesuje sa bilo koje lokacije. Nijesmo ograničeni izborom sadržaja kao kod televizije i drugih medija. Internet daje mogućnosti pojedincu da bira i nalazi sve ono što ga zanima ili zabavlja. Lakše dajemo mišljenje na različite teme, nema neposredne komunikacije među ljudima, a eksplozija društvenih mreža je svjedok tome. Komunikacija je i daljeprisutna u stvarnom životu, ljudi i dalje vole da razmijene živu riječ tako da je opasnost od interneta predimenzionirana. Ne može se poreći činjenica da su ljudi mnogo slobodniji na internetu nego u stvarnosti. To je jedna od strana globalne mreže koja privlači veliki broj ljudi da je koriste”, kaže Đukanović.

(Izvor: Pobjeda)