Broj tinejdžera s prekomjernom težinom naglo raste

Gotovo pola milijarde tinejdžera širom svijeta imaće prekomjernu tjelesnu težinu ili će biti gojazni do 2030. godine, procjenjuju stručnjaci, upozoravajući da je zdravlje adolescenata na „prekretnici“.

U novom opsežnom pregledu zdravlja i dobrobiti adolescenata, stručnjaci navode da glavni uzroci lošeg zdravlja među mladima više nijesu cigarete i alkohol, već gojaznost i problemi s mentalnim zdravljem.

Upozoreno je da je mentalno zdravlje adolescenata tokom posljednje tri decenije doživjelo „značajan pad“, dodatno pogoršan pandemijom Covid-19.

Prema njihovim procjenama, 464 miliona tinejdžera širom svijeta imaće prekomjernu težinu ili će biti gojazni do 2030. godine – što je 143 miliona više nego 2015.

Međutim, Lancetova komisija za zdravlje i dobrobit adolescenata istakla je da se „kada je riječ o zdravstvenim rizicima, upotreba psihoaktivnih supstanci (posebno duvana i alkohola) smanjila u svim regionima“.

Stručnjaci iz komisije naglasili su potrebu za hitnim mjerama u rješavanju prijetnji zdravlju i dobrobiti mladih. Navode da napredak u zdravlju tinejdžera „ozbiljno zaostaje“ u poređenju s poboljšanjima postignutim u oblasti zdravlja i razvoja djece mlađeg uzrasta. Dodaju i da trenutno finansiranje „nije proporcionalno veličini izazova“.

„Adolescenciju više ne možemo ignorisati… vrijeme je za akciju“, poručili su.

‘Digitalni svijet’ i uticaj na zdravlje mladih

Autori izvještaja navode da bi prelazak na „digitalniji svijet“ mogao imati „dubok uticaj na buduće zdravlje i dobrobit mladih“.

Upozoravaju, međutim, na „pretjerano ograničavanje“ pristupa digitalnim sadržajima, ističući da mora postojati ravnoteža, jer onlajn svijet pruža tinejdžerima nove mogućnosti za društvenu interakciju, obrazovanje, zaposlenje i promociju zdravlja.

Stručnjaci takođe ističu da je ova generacija tinejdžera prva koja odrasta u uslovima izraženih klimatskih promjena.

„Današnji adolescenti su prva generacija koja će cijeli život proživjeti pod sve većim posljedicama klimatskih promjena“, navodi se u izvještaju.

Supredsjedavajuća Komisije, profesorka Sara Berd sa Univerziteta Džordž Vašington u SAD-u, izjavila je da se „zdravlje i dobrobit adolescenata širom svijeta nalaze na prekretnici, s promjenjivim napretkom tokom posljednje tri decenije“.

„Dok je upotreba duvana i alkohola opala, a obuhvat srednjoškolskim i visokoškolskim obrazovanjem porastao, prekomjerna težina i gojaznost povećale su se čak osam puta u nekim afričkim i azijskim zemljama tokom posljednje tri decenije, a globalno raste i teret lošeg mentalnog zdravlja među adolescentima“, navela je.

Dodala je da su izazovi s kojima se suočavaju tinejdžeri u opasnosti da se dodatno pogoršaju usljed novih globalnih problema, uključujući klimatske promjene, svjetske sukobe i brzi prelazak ka digitalnom svijetu.

Naglašeno je da je ulaganje u zdravlje i dobrobit mladih ključno za očuvanje kolektivne budućnosti.

Autori izvještaja zaključuju da će „ulaganje u zdravlje adolescenata postajati sve važnije tokom 21. vijeka“. „Kako stanovništvo stari, a stope plodnosti opadaju čak i u najsiromašnijim zemljama, obezbjeđivanje zdravlja i dobrobiti adolescenata biće ključno za zdravlje i prosperitet svih zemalja“, poručuju stručnjaci.