HRAPOVIĆ NAJAVIO: Deficitarni lijekovi stižu sledeće sedmice (LISTA)
Ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je u razgovoru za Pobjedu da Montefarm i Vlada Crne Gore nastoje da interventnim uvozom pojedinih medikamenata prevaziđu barijere na tržištu ljekova koje je izazvala pandemija korona virusa.
On ističe da je dobio obavještenje od veledrogerija, da će ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti, deficitarni ljekovi stići u Crnu Goru kanalom iz Srbije tokom naredne nedjelje.
Hrapović podsjeća da su nakon proglašenja pandemije mnoge evropske zemlje zatvorile granice, čime je i zaustavljen proces uvoza i izvoza, da bi nakon izvjesnog vremena bila donešena odluka da se iz te zabrane izuzmu ljekovi i medicinska sredstva.
MONTEFARM DOSTAVIO SPISAK: Evo kojih lijekova nema u apotekama i kada će stići
Vlada zadužila “Montefarm” da po hitnom postupku nabavi nedostajuće lijekove
“Imali smo situaciju sa zabranom izvoza ljekova iz Srbije odakle u Crnu Goru dolazi veliki broj isporuka, što nam je značajno otežavalo nabavke i usljed toga smo bili prinuđeni da tražimo alternativne puteve. Dobra je vijest da je odluka o zabrani izvoza ljekova prestala da važi 24. aprila. Značajno je da su pojedini dobavljači uspjeli da riješe ovaj problem i dobiju odobrenje za izvoz, a nekoliko njih još čeka. Što se tiče ostalih tržišta (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, čak i Italija, Njemačka, Mađarska) uvoz ljekova za sada ide nesmetano. Veledrogerije su imale i vanredne isporuke sa dodatnim količinama i za sada je situacija stabilna”, tvrdi Hrapović.
Lista ljekova za koje je odobrena hitna nabavka
Hrapović je potvrdio da je odlukom Vlade definisano da se odobri hitna nabavka ljekova. Među njima su „famotidin“, lijekovi za liječenje arterijske hipertenzije („fosinopril“, „fosinopril plus“, „amlodipin“, „propranolol“), za liječenje poremećaja rada štitaste žlijezde „levotiroksin“, antibiotici („doksiciklin“, „amoksiciklin“, „rifampicin“), zatim „ibuprofen“, „bromazepam“, „alprzolam“, „haloperidol“ i drugi. Na listi su i ampulirani lijekovi: „diklofenak“, „paracetamol“, „fiziološki rastvor“, „manitol“, „azitromicin“, „vankomicin“, biološki lijekovi i drugi.
“Montefarm redovno dopunjava zalihe na osnovu potražnje i potrošnje i ulaže maksimalne napore da zalihe bilo kog lijeka ne budu na minimumu. Pri tom napominjemo, da skladište „Montefarma“ snabdijeva sve i javne zdravstvene ustanove i „Montefarmove“ apoteke u svim opšinama u Crnoj Gori. Takođe, građanima je omogućeno da i u privatnim apotekama realizuju svoje recepte, ako nekog lijeka trenutno nema u apotekama Montefarma“, kazao je Hrapović.
Odgovarajući na pitanje da li raspolažemo rezervama ljekova koje bi garantovale građanima da neće ostati bez terapije i kako objašnjava da u rezervi nema lijeka kakav je „konkor“, Hrapović navodi da su veledrogerije u prethodnom periodu plasirale vanredne narudžbe i zalihe najvećeg broja proizvođača su obezbijeđene za dva do tri mjeseca.
Upravo je, dodaje „konkor“ („concor“) od početka godine bio deficitaran, ,,tačnije nije ga bilo u željenim količinama, tako da se rezerve nijesu mogle stvoriti“.
“Ipak, potrebno je naglasiti da taj lijek spada u grupu ljekova poznatu pod imenom beta-blokatori. Na tržištu postoji još niz ljekova iz iste grupe koji mogu adekvatno zamijeniti „konkor“. Stoga, pacijent uz konsultaciju sa izabranim ljekarem, može koristiti neki drugi lijek. Ali kao što sam kazao, isporuka „konkora“ u apotekama je u toku i taj problem je za nama”, kazao je Hrapović.
Na pitanje, može li se u ovom trenutku svakom građaninu garantovati sigurnost da će ,,sjutra“ imati lijek koji mu je neophodan, Hrapović ističe da je u ovom trenutku ,,imamo snabdjevenost od 95 posto što se tiče ljekova koji se nalaze na Listi“.
“Svjedoci ste da radimo sve što je moguće da tako i ostane i da svi naši pacijenti budu pravovremeno pokriveni sa odgovarajućim terapijama. Crna Gora se i ranije suočavala sa povremenim nestašicama određenih lijekova, ali je uvijek vodila brigu o tome da građani imaju svoj lijek”, kazao je Hrapović.
Pandemija izazov za farmaceutsku industriju
Epidemiološka i zdravstvena situacija u svijetu predstavlja veliki izazov za farmaceutsku industriju, ali smo svjedoci da sprovode aktivnosti na pronalasku i pravljenju vakcine za kovid-19, kao i lijekova koji bi bili djelotvorni u borbi sa ovim virusom, navodi Hrapović.
On ističe da su u ovom trenutku sve oči uprte u farmaceutsku industriju i u nauku.
“Posljedice ove epidemije su nesagledive, tako da će se, vjerujem i u budućnosti ulagati mnogo više sredstava za klinička istraživanja ljekova, kao i za proaktivno djelovanje u dijelu pronalaska novih vakcina i ljekova, kako se slična epidemiološka situacija ne bi ponovila. Trenutno još nema zvanično odobrenog lijeka, ali postoje ljekovi koji u eksperimentalnoj fazi daju pozitivne rezultate, uz postojanje velikog opreza prilikom uključivanja istih u terapijske protokole”, zaključuje Hrapović.
