KAKO JE PROPALA ŠVEDSKA STRATEGIJA: Kolektivnog imuniteta ni na vidiku, a nisu ZAŠTITILI ni ekonomiju
Nijedna zemlja poput Švedske nije pobrala toliko istovremenih pohvala i kritika zbog svog odgovora na pandemiju korona virusa.
Gotovo svakodnevno mogle su se čuti žučne rasprave o kontroverznom “švedskom modelu” između onih koji su tvrdili da je zemlja pronašla jedinstveno efikasan način da se izbori sa krizom, do onih koji su smatrali da je to recept za katastrofu.
Šta je Švedska uradila drugačije?
Naime, Švedska je pokušavala da izgradi kolektivni, odnosno imunitet stada, smatrajući da je kontraproduktivno uvesti stroga ograničenja i dopuštajući virusu da se širi kod stanovništva koje ne važi za najugroženije.
Ni blizu kolektivnog imuniteta
Prema projekcijama vodećeg epidemiologa Andersa Tegnela, Stokholm je trebalo da stekne kolektivni imunitet već ovog mjeseca. Prema riječima švedskih vlasti, zemlja je uspjela da ojača imunitet mladih i zdravih, ali i da istovremeno smanji stopu smrtnosti u odnosu na druge zemlje.
Cilj studije o antitjelima je bio da se utvrdi da li postoji potencijal za kolektivni imunitet, odnosno da li je dovoljan broj u populaciji razvio imunitet, čime bi zaraza prestala da se širi. Istraživanje će trajati osam nedjelja, u okviru kojih će svakih sedam dana biti rađen isti broj testova na antitjela. Rezultati za druge gradove biće kasnije objavljeni.
Švedska zdravstvena agencija objavila je u srijedu da se rezultati tog istraživanja poklapaju sa njihovim modelima da je gotovo trećina Stokholma zaražena.
– Malo je manje nego što smo očekivali, ali ne puno, možda za jedan do dva postotna boda – rekao je Tegnel.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nedavno je objavila da su svjetska istraživanja pokazala da su antitjela pronađena kod malog broja ljudi, između 1 i 10 posto populacije, što se poklapa sa rezultatima u Španiji i Francuskoj.
Među kritičarima pristupa svoje države je Bjorn Olsen, profesor zaraznih bolesti na univerzitetu u Upsali koji smatra da je koncept kolektivnog imuniteta „opasan i nerealan“ u slučaju kovida-19.
– Mislim da je imunitet krda daleko od nas, ako ga ikad i postignemo – rekao je on.
Najveći procenat smrtnosti
Švedska je prošle nedjelje izbrojala najviše smrtnih slučajeva od korona virusa u Evropi po glavi stanovnika tokom nedjelju dana, pokazuju podaci časopisa “Our World In Data”, istraživačke publikacije sa sjedištem na univerzitetu Oksford.
U Švedskoj je preminulo skoro 4.000 ljudi, a ta zemlja ima 10,23 miliona stanovnika. Broj smrtnih slučajeva je mali u poređenju sa brojem ljudi koji su izgubili bitku sa korona virusom u drugim velikim zemljama, ali u odnosu na broj stanovnika Švedske, crna statistika je u skladu sa zemljama u kojima je epidemija daleko više uzela maha.
Podaci su pokazali da je Švedska imala 6,25 umrlih na milion stanovnika tokom prošle nedjelje.
Poređenja radi, Velika Britanija je prosječno bilježila 5,75 umrlih na milion stanovnika tokom istog sedmodnevnog perioda, Belgija u prosjeku 4,6, Francuska 3,49, a Italija u prosjeku 3.
Mračna strana strategije
Kada je Švedska krenula posebnim putem u borbi protiv pandemije korona virusa, obećala je starijim sugrađanima da će oko njih podići zaštitni zid. Zaštita starih osoba proglašena je glavnim stubom švedskog kursa, ali su mnogi još tada predviđali da će strategija zapravo značiti “žrtvovanje” najstarijih. Ispostavilo se ne bez razloga.
Podaci Nacionalne službe za zdravstvo i socijalna pitanja pokazuju da se znatno više od polovine smrtnih slučajeva dogodilo u u domovima za njegu starih i bolesnih, kao i među ljudima koje su zbrinjavale službe za kućnu njegu. Broj umrlih je i među njima bio znatno veći nego u susjednim zemljama, pa je i na sajtu finske državne televizije YLE osvanuo naslov: Švedska je „žrtvovala stare sugrađane“.
Čak i samouvjereni predstavnici vlasti priznaju da su što se toga tiče doživjeli neuspjeh, pravdajući se time da „nisu znali koliko je katastrofalna situacija u švedskim staračkim domovina“, kako je u jednoj emisiji izjavio šef Zdravstvene službe Johan Karlson.
Mnogi sada podsjećaju da je ta katastrofa mogla da bude izbjegnuta, samo da je vlada na vrijeme poslušala upozorenja. Naime, u zemlji je opšte poznato da zbog štednje i privatizacije u tom sektoru, u domovima vlada opšta nestašica.
Sa druge strane,kako prenosi Bi-Bi-Si, mnogi zdravstveni radnici smatraju da je do velikog broja smrtnih slučajeva među starima došlo zbog naredbe da se te osobe ne šalju u bolnicu, a sprečavano je i propisivanje terapije kiseonikom bez odobrenja ljekara, bilo da je riječ o akutnoj bolesti ili kao dio palijativne njege.
– Rekli su nam da nikoga ne šaljemo u bolnice, čak i ako osoba ima 65 godina, na primjer, i može da živi još dugo. Rekli su nam da ih ne šaljemo u bolnice – ispričala je jedna medicinska sestra iz Stokholma.
Ekonomski metak
U pozadini švedske strategije je stav da je rizik koji donosi neometano širenje virusa vrijedan očuvanja ekonomije. Čitava ideja svodi se na to da će izbjegavanje zatvaranja zemlje i stogog karantina sačuvati zemlju od velikih privrednih gubitaka.
Strategija je, međutim, omanula i na tom planu, prvenstveno jer je previdjela nešto jako bitno – iako Švedska nije bila zatvorena, sve ostale zemlje jesu. Žrtve su veće nego što se očekivalo, svakako prevelike da bi se opravdale “većim dobrom”, a šta se u međuvremenu desilo sa privredom koju je vlada toliko štitila?
Prema prvim zvaničnim podacima, činilo se da je švedska ekonomija privremeno izbjegla prvi udar krize. Njen BDP je u martu pao samo za 0,3 odsto, dok je u ostatku evrozone taj procenat iznosio 3,8. Međutim, slažu se ekonomisti, na duge staze to nije bilo održivo ekonomsko rješenje. Dakle, ni Švedska neće uspjeti da izbjegne “ekonomski metak” pandemije, a Evropska komisija predviđa da će njen BDP u ovoj godini pasti za 6,1 odsto.
Centralana banka Švedske ima još sumorniju prognozu i predviđa pad BDP-a od 7-10 odsto. Nezaposlenost bi mogla da dostigne između devet i 10,4 odsto. Ovi rezultati možda i ne djeluju toliko katastrofalno za nekoga ko dolazi sa našeg regiona, ali su za jednu bogatu skandinavsku zemlju razlog za uzbunu.
Ove loše prognoze rezultat su toga što se Švedska ekonomija velikim dijelom oslanja na izvoz, posebno u Veliku Britaniju i evrozonu, koje su obje proteklih mjeseci bile zatvorene i pod strogim restriktivnim mjerama.
Blic
produce,It happens to be love people raised countless party while in the turntable, the main turntable will not avoid so that the overall victorious one that will not always appreciate what people.