UŽIVO NA VOP-U ABAZOVIĆ: Očekivalo se da se uradi prava stvar i da vladavina prava profunkcioniše

Nakon dva sata kašnjenja, u Skupštini je počela rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu, koje je predložila parlamentarna većina.

Bečić je rekao da je sjednica kasnila zbog sjednice Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.

Sjednici prisustvuje i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

Predstavnik predlagača Slaven Radunović (Demokratski front – DF) rekao je u uvodnom izlaganju da je zakon odluka poslaničkih klubova da pokrenu procese koji su neminovni, a koje je bivša vlast, a sadašnja opozicija zaustavljala.

Kazao je da nije bio jedan od onih koji je smatrao da se bilo ko konsultuje oko izmjena jer ne smatra da van ove sale ima kvalifikovanih ljudi da ocijene stanje u državi i tužilaštvu i da preduzmu potrebne korake “kako bi se točak pravde pokrenuo u pravom smjeru, a ne u rikverc kao prethodnih godina”.

“Da je što valjalo, ako je valjao Zakon, a stanje je ovakvo, postavlja se pitanje jeste li vi željeli da bude ovako i jeste li vršili pritisak na tužilaštvo. Ili ste neradnici. Treće ne postoji”, kazao je Radunović.

On je dodao da ovo rade zbog građana ali i zbog tužilaca koji će moći da se bave svojim poslom bez straha.

“Ne morate se bojati Lazovića, Mićunovića i ostalih”, poručio je Radunović.

Podsjetio je da će prema predlogu Zakona, Tužilački savjet (TS) činiti četiri državna tužioca sa stalnom funkcijom koje bira konferencija državnih tužilaca i pet uglednih pravnika koje bira parlament.

Kazao je da će prihvatiti sugestiju Venecijanske komisije (VK)) da jedan član TS bude biran na predlog NVO na posebnom konkursu, kao i da NVO koje predlažu mogu da imaju promet od 10.000 eura godišnje, a ne 20.000 kako je ranije predloženo.

Treća izmjena koju su predlagači usaglasili tiče se toga ko može da bude kandidovan ta člana TS, pa je predviđeno da ne može da bude birana osoba koja je obavljala tužilačku funkciju u proteklih 10 godina, a ne kako je ranije predloženo, da bivši tužioce uopšte ne mogu da budu članovi TS.

Dodao je i da je vraćena norma da se pokrenuti postupci izbora rukovodilaca tužilaštava obustavljaju usvajanjem ovog zakona.

Radunović je kazao da su tužioci u Crnoj Gori postali nedodirljiva mreža iako ne rade posao kako treba.

“Često se čuje, od međunarodne zajednice, da su zakoni dobri ali da se ne primjenjuju. Pa nijesmo mi Švedska kada je riječ o vladavini prava, nego Kongo”, rekao je Radunović.

Abazović: Očekivalo se da se uradi prava stvar i da vladavina prava profunkcioniše

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je kazao da su nakon dva pokušaja, došli do rješenja u skladu sa evropskim standardima.

Kazao je da je dobio pismo od predsjednika VK Đanija Bukikia u kojem on izražava zahvalnost, prepoznavi tendenciju da se otvori dijalog o nečemu što je strateški važno.

“Mišljenje VK nije negativno, neću reći i da je ekstremno pozitivno, to niko nije očekivao, očekivalo se da se uradi prava stvar i da vladavina prava profunkcioniše”, kazao je Abazović.

Naveo je da je najvažnije što je ostalo sporno jeste prekid mandata TS, koji ističe 22. januara 2022.

Ponovio je da ako se usvoji zakon, kada se procedure završe prije 1. septembra Crna Gora neće dobiti novi TS, što znači da će mandat postojećim članovima biti skraćen četiri i po i da će primiti platu i za taj period, iako je nijesu zaslužili.

On je rekao da postojeće zakonsko rješenje omogućava da v.d. stanje u tužilaštvu traje beskrajno.

“Da je v.d. VDT-a Ivica Stanković nekoliko godina mlađi on bi mogao da ostane v.d. još nekoliko godina”, kazao je Abazović.

On je rekao da ne razumije ljude koji su u svemu ovome čisti da imaju strah od promjena u tužilaštvu, za koje su svi konstatovali da nemaju vidljive rezultate u prethodnom periodu.

Poručio je da je ambicija da Crna Gora da isporuči rezultate u segmentu u kojem najviše kaska, Briselu već 2022.

Pozvao je na dijalog za prevazilaženje v.d. stanja čim se zakon “danas ili sjutra” usvoji.

Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković pitala je ko je predlagač izmjena, s obzirom na izlaganje Abazovića.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je odgovorio da su predlagači šefovi pet poslaničkih klubova i da je Vlada dala mišljenje na Predlog zakona i samim tim stvorene su pretpostavke za učešće predstavnika Vlade u raspravi.

Radulović: Izmjene Zakona nijesu dovoljno reformske

Branko Radulović, poslanik Pokreta za promjene (PzP) rekao je da izmjene Zakona nijesu za njege dovoljno reformske, te da je zato podnio sedam amandmana i od toga će zavisiti hoće li podići ruku.

“Ja ovo nijesam htio da potpišem, iako sam predsjednik poslaničkog kluba, jer nije dovoljno reformski. Hoću veting proces, hoću preispitivanje. Hoću lopove u zatvor, ne zbog sebe, ne zbog osvete”, poručio je Radulović.

On je rekao da je nezadovoljan dosadašnjim učinkom ove Vlade, ali i učinkom u parlamentu i podsjetio na rumunsku tužiteljku koja je “skinula glavu hobotnici”, zatim tužiteljku iz Češke, kao i ministarku pravde sa Kosova.

“Čekamo jesen, koju jesen? Koliko će se potrošiti Crna Gora u moralnom, ekonomskom i svakom drugom smislu? Kada će moje tužbe biti prihvaćene, a ne u izviđaju deset godina zahvaljujući Ivici Stankoviću”, kazao je Radulović.

Slaven Radunović, jedan od predlagača tužilačkih zakona i poslanik Demokratskog fronta,  rekao je da bi tim zakonom točak pravde u Crnoj Gori trebalo da počne da se okrene u pravom smjeru.

“To pitanje je politička stvar, da se pokrenu neminovni procesi, a koje je sadašnja opozicija zaustavljala”, kazao je Radunović.

Poslanici bi trebalo da se izjasne i o zahtjevu premijera Zdravka Krivokapića za smjenu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića, a takođe će  raspravljat i o Prijedlogu zakona o budžetu za ovu godinu, Prijedlogu odluke o zaduživanje Crne Gore za 2021, kao i izmjenama Zakona o porezu na dodatnu vrijednost.