SJUTRA JE IVANJDAN: Nikako ne radite jednu stvar, a večeras je noć MAGIČNA, evo i zašto
Noć uoči Svetog Jovana Preteče, u narodu poznatijeg kao Ivanjdan, žene pletu vjenčiće od cvijeća i uveče ga stavljaju ispred kućnih vrata.
Sveti Jovan je poznat kao Jovan Preteča jer je došao prije Hrista, a kao Krstitelj zato što je pored drugih krstio i Hrista. Poznat je i kao Biljober ili Travar jer je živio skromno hraneći se biljem, bubama, skakavcima i medom divljih pčela, a odevao u haljinu od kostreti.
Sveti Jovan se još zove Igritelj, jer se vjeruje da se sunce, kada se tog jutra rađa, igra na nebu. Zaštitnik je kumstva i pobratimstva, a kumovao je i Isusu Hristu krsteći ga u reci Jordan.
U narodu postoji običaj da se ljudi na Ivanjdan bratime i kume “po Bogu i svetome Jovanu” stoga što se Jovan Kristitelj, koji je rođen na današnji dan po starom računanju vremena, smatra uzorom karakternosti i poštenja.
Od svih ostalih proroka, sveti Jovan se razlikuje naročito po tome što je imao tu sreću da je mogao i rukom pokazati svijetu Onoga koga je prorokovao.
Za ruku svetog Jovana priča se da ju je svake godine, na dan svetiteljev, arhijerej iznosio pred narod, a da se ponekad ta ruka javljala raširena označavajući rodnu i obilnu godinu, a ponekad i zgrčena najavljujući loš rod i glad.
Od rane mladosti sveti Jovan je čeznuo za usamljeničkim životom. Zato se, kad je stasao, odvažio da ode u pustinju u predjele oko donjeg toka rijeke Jordana da bi se u samoći predao svojoj misiji: najavljivanju Hristovog dolaska.
Sveti Jovan je poslednji veliki prorok. Na ikonama je predstavljen kako krštava Isusa u Jordanu ili kako stoji i desnom rukom pokazuje nebo, dok u lijevoj drži dugi štap s krstom na vrhu, preko koga stoji traka sa riječima “Pokajte se jer se bliži carstvo nebesko”.
Ivanjdanski običaji
O Ivanjdanu pletu se vijenci od ivanjskog cvijeća, i njima se kite staje, a uoči tog dana, čobani pale brezove lile (vatre), pa obilaze torove i ovce gdje čuvaju stoku, a zatim se penju na visove i igraju svakojake igre oko pobodenih vatri.
Ovo paljenje mašala za Ivanjdan dovodi se u vezu sa paljenjem badnjaka uoči Božića, čime se hoće reći da zimsko, božićno sunce ne sija tako visoko kao ljetnje, ivanjdansko, niti onako toplo grije.
Pletenjem vijenaca želi se reći da je priroda u razvoju došla do svoje najviše tačke (sredina ljeta), i da se tim vijencima priroda ovjenčava.
Ti vijenci ujedno podsjećaju i mlade da razmišljaju o svadbenim vijencima. Djevojke u vijence stave crvenu ružu.
Misli se da je Ivanjdan toliko veliki praznik da se sunce tri puta zaustavi tog dana.
Voda dobija posebnu moć, pa se svi kupaju u rijekama, potocima, jezerima. Bilje i trave imaju pojačana ljekovita svojstva, zato se bere ljekovito bilje i pletu vijenci, koje se čuva u kući kao lijek protiv raznih bolesti.
