“Pravo javnosti da zna nije prioritet nove Vlade”
“Vlada se oglušuje o obećanja veće transparentnosti: inoviranje zakona ne ide u pravcu ukidanja neutemeljenih ograničenja pristupa informacijama, dok je naša inicijativa za objavljivanjem određenih setova podataka odbijena”, saopštili su iz Instituta alternativa (IA).
Povodom Međunarodnog dana prava javnosti da zna, podsjećaju da je veća transparentnost, koju je najavljivala nova Vlada, za sada ostala samo, kako navode, prazno obećanje.
“Iako smo prije više od pola godine, zatražili od Vlade da omogući objavljivanje cjelovitog dnevnog reda svojih sjednica, objavljivanje materijala o kojima je odlučivano bez sjednice, kao i objavljivanje osnovnih informacija o radu vladinih radnih tijela (komisija), naša inicijativa je odbijena”, poručili su oni.
Na drugoj strani, pet nevladinih organizacija među kojima je i IA, svega pet dana nakon formiranja nove Vlade, uputile su inicijativu da se izmijeni Zakon o slobodnom pristupu informacijama sa konkretnim i obrazloženim prijedlozima. Vlada je tek u junu stavila na javnu raspravu nacrt izmjena, koje, međutim, nijesu odgovorile na ključne probleme u praksi.
Nadležno Ministarstvo je, kako kažu, uporno u namjeri da zadrži poslovnu tajnu i intelektualnu svojinu, kao osnov ograničenja pristupa informacijama, bez preispitivanja definisanja ovih pojmova u posebnim zakonima.
“Problem je što se značenje poslovne tajne i intelektualne svojine crpi iz brojnih drugih zakona koji ih mahom definišu u kontekstu privatnog sektora. Dosljedna primjena ovih definicija na javni sektor obesmišljava sami duh slobodnog pristupa informacijama i derogira ključne principe Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Koliko je štetna poslovna tajna u javnom sektoru, govori i naše nedavno iskustvo sa kompanijom u državnom vlasništvu „To Montenegro“. Pristup menadžerskom ugovoru izvršnog direktora ove kompanije odbijen nam je uz izgovor da sadrži klauzulu tajnosti, iako je takva klauzula suprotna Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, čiji su obveznici sva preduzeća koja se većinski finansiraju novcem poreskih obveznika”, dodaju oni.
“Portal otvorenih podataka, uprkos pokretanju 2019. godine, nije postao platforma upotrebljiva za građane i građanke. Od formiranja Vlade, čak 49 odsto setova podataka na ovom portalu objavio je samo jedan državni organ – Uprava za statistiku. Otvoreni, mašinski čitljivi podaci o raspolaganju finansijskim sredstvima su naročita rijetkost”, ističu iz IA.
“U okviru svoje misije, u čijoj osnovi su veća transparentnost i odgovornost javne administracije, nastavićemo da se zalažemo za otvaranje informacija od javnog značaja, a od Vlade i premijera očekujemo da se prisjete sopstvenog ekspozea”, zaključili su iz IA u saopštenju.
