Milatović: Crna Gora i dalje relativno siromašna i u potpunosti poklopljena sitnim partijskim interesima

Nacionalna platforma za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT) okupila je aktere iz politike, sporta, kulture, društva sa ciljem da se govori o načinima za izgradnju društva koje nije podložno radikalizaciji.

Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević je na otvaranju događaja ukazala na podatke iz istraživanja koje je CDT krajem prošle godine sproveo uz podršku Ambasade Holandije.

“Ti podaci pokazuju da je govor mržnje široko prisutan i da se gotovo sve zajednice u Crnoj Gori osjećaju kao meta te mrženje. Gotovo polovina građana, njih 48 posto, smatra da policija ne reaguje efikasno, 60 odsto nema povjerenja u rad tužilaštva u ovoj oblasti, povjerenje u institucije je generalno nisko kada je ovo pitanje na stolu. 16 odsto građana smatra da institucije aktivno doprinose širenju vjerske i etničke mržnje, a 37 odsto da je djelimično tolerišu. Samo 12 odsto građana vjeruje da su kazne dovoljno stroge. Etničke podjele se produbljuju, 43 posto građana kaže da su podjele veće nego prije četiri godine, natpolovično to misle oni koji se u Crnoj Gori identifikuju kao Bošnjaci, Albanci i Crnogorci. Nasuprot tome, 70 odsto Srba misli da podjele nisu porasle, što dodatno ukazuje na dubinu percepcijskih razlika. Građani identifikuju političke aktere kao uzročnike podjela, 43 odsto njih krivi političke partije. Građanski identitet je potisnut, 34 odsto građana smatra da je lojalnosti svojoj etničkoj grupi važnija od lojalnosti državi, čak 43 se osjeća prijatnije u etnički homogenom okruženju, a 42 odsto kada su okruženi pripadnicima iste vjere,” navela je Kovačević.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je kao učesnik na panelu istakao da stanje u crnogorskom društvu u različnim oblastima nije dobro.

“Polarizacija je generalno globalni trend koji u tom smislu nije zaobišla ni Crnu Goru. Ono što definitivno jeste dodatno neka vrsta multiplikativnog efekta i jedan driving force polarizacije i našeg i svih drugih društava je taj digitalni prostor koji često bude okidač jednog neprihvatljivog govora mržnje koji se onda, kao takav, vrlo brzo prenese u neki realni svakodnevni život. Kao predsjednik države koja ima taj problem, želim da o tome i govorim i da iskoristim ovaj skup kako bismo kao društvo mogli da dođemo do nekih rješenja koja bi svima bila poželjna. Druga stvar koju želim da kažem je da je raznolikost i heterogenost crnogorskog društva u etničkom, vjerskom, kulturološkom, čak i u nekom smislu podijeljenosti između urbanog i ruralnog, tradicionalnog i modernog sigurno jedno plodno tlo za određene nedobronamjerne političke i društvene aktere koji upravo tu različitost eksploatišu. U nedostatku smislenih razvojnih projekata, programskih ciljeva koji se tiču ekonomskog razvoja, institucionalnog napretka, određeni politički i društveni akteri eksploatišu našu raznolikost,” ispričao je Milatović.

Milatović ističe da je situacija loša i po pitanju institucionalne izgradnje.

“Mi smo društvo koje je više od 20 godina bilo suočeno sa jednom snažnom saradnjom između političkih aktera i organizovanog kriminala. Umjesto da smo prethodnih par godina iskoristili, kako bismo zaista zakoračili u pravnom smislu institucionalnog i demokratskog napretka, ja mislim da, na žalost, rezultati u tom smislu nisu očekivani i upravo se onda opet vraćaju u fokus ove stvari koje se politički instrumentalizuju, a koje dodatno polarizuju naše društvo. Vraćaju se teme koje opet dijele naša društva,” naveo je predsjednik.

Ukazao je na neophodnost političkog i društvenog dijaloga na važne teme.

“Nažalost, ja mislim da je razlika između uspješnosti Holandije i donekle neuspješnosti Crne Gore, u tome što kada se političari sretnu da razgovaraju, u Holandije razgovaraju o tome kako da postignu kompromis u odnosu na određene programske ciljeve, kako da, možda stavljajući sebe u cipele drugog, dođu do nekog najboljeg optimalnog rješenja. Ali svi znamo da u Crnoj Gori to nije slučaj, da političari ovdje kada se sretnu, uglavnom razgovaraju o podjeli funkcija i plijena. I to je prosto ključna razlika između relativno i dalje siromašne Crne Gore u potpunosti poklopljene od strane partijskih sitnih, malih interesa i jedne uspješne Holandije. Danas i dalje
živimo u jednoj situaciji gdje imate nezavršene izbore u dvije crnogorske opštine od njih 25. Imate situaciju u kojoj nekim pravnim aktom, za koji niko ne zna šta je, predsjednik Skupštine kao jedan od 81. poslanika penzioniše sudiju Ustavnog suda. Imate klasičan atak na nezavisnost Ustavnog suda, bez obzira da li se neko slaže ili ne slaže sa nekim stavovima tog sudije. Imate i dalje nedostatak Zakona o Vladi i Skupštini. Umjesto da imamo elektronsku javnu upravu, mi imamo elektronsku Vladu koja se suštinski ne sastaje, gdje se odluke u 60% slučaja, koliko razumijem, donose glasanjem na WhatsApp grupi. Imate jednu Skupštinu koja je u potpunosti
izgubila nadzornu ulogu u odnosu na Vladu. Kako onda možemo da smisleno razgovaramo o temama od ovakve svakodnevne važnosti za demokratski i svaki drugi razvoj našega društva,” ispričao je Milatović.

Ambasador Holandije Martajn Elhersma ističe da Holandija pokušava da na svoj način podrži Crnu Goru, od podrške pitanjima vezanim direktno za pristupanje EU, kao što je napredak u vladavini prava, ali i prevenciji radikalizacije, što je, kako je naveo, takođe pitanje gdje EU ima ulogu.

„Dobra stvar kod EU je što ste dio grupe zemalja koje na jedan ili drugi način imaju posla sa ovakvim pitanjima. Crna Gora nije jedina zemlja koja se suočava sa polarizacijom, vidimo to i u holandskom društvu, takođe i druge članice EU su to iskusile. EU pruža okvir da se sjedne i da se sagledaju najbolje prakse. Niko od nas ne zna najbolja rješenja, ne znamo tačne uzroke, poznati su nam neki faktori koji doprinose i imamo iskustva gdje smo zabilježili uspjehe u prevenciji radikalizacije i prepoznavanju radikalizacije u ranoj fazi“, rekao je Elersma.

Istakao je da je važno da sve relevantne institucije u Crnoj Gori sjednu i zajedno sagledaju
problem.

„U holandskom društvu smo imali brojne podjele, ali razne grupe su sjele zajedno, razgovarale i došle do kompromisa sa kojim nijesu svi bili kompletno srećni, ali je bio prihvatljiv za sve. To je bio uspješan model i tako EU funkcioniše“, poručio je ambasador Holandije.