STUPIO NA SNAGU NOVI ZAKON: Hrvatska uvela neradnu nedjelju, trgovci spremaju tužbu Ustavnom sudu
Zabrana rada trgovina nedjeljom u hrvatskoj stupila je na snagu 1. jula, kao što to predviđa novi zakon, ali u Vladi i dalje drže otvorenom mogućnost da se zabrana razmotri, pa i ukine, pišu Adriano Milovan i Miroslav Kuskunović u Jutarnjem listu.
Takvu mogućnost između redova je najavio i Vladin portparol Zlatko Mehun.
Gubitak 7000 radih mjesta?
“Vlada zasad ne namjerava ukidati zabranu rada trgovina nedjeljom. Vidjet ćemo kako će se zakon primjenjivati i koji će biti njegovi učinci pa ćemo onda donijeti odluku o eventualnim izmjenama”, rekao je Mehun komentirajući najnoviji zahtjev trgovaca da se ukinu odredbe Zakona o trgovini koje zabranjuju rad nedjeljom.
Kako prenosi Jutarnji, zabrana rada trgovina nedjeljom na snagu stupa u osjetljivom trenutku, kada kriza kuca na vrata hrvatskoga gospodarstva, a trgovina će biti jedan od sektora na čije će poslovanje ona nesumnjivo utjecati, smatraju mali trgovci udruženi u Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore koji su jučer pozvali Vladu da promjeni svoju odluku ili će pokrenuti tužbu pred Ustavnim sudom.
Predsjednik Ceha Boris Vukelić upozorava kako za malu trgovinu, ugroženu nepovoljnim tržišnim okolnostima, gubitak od 15 do 20 posto prometa, koliko se prosječno ostvaruje nedjeljom, može biti koban.
“Sa sigurnošću možemo pretpostaviti da od 10 tisuća obrtnika trgovaca, koliko ih sada radi nedjeljom i koji su direktno pogođeni ovim zakonom, njih bar 20-30 posto neće dočekati drugu polovicu godine”, rekao je Vukelić te upozorio kako bi to značilo i gubitak oko 7.000 radnih mjesta.
Visoki troškovi
Zabranom rada nedjeljom nisu zadovoljni ni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Ona će se, tvrdi glavni direktor HUP-a Đuro Popijač, negativno odraziti i na trgovinu i na privredu u cjelini. Pritom će prodavači hrane ipak zabilježiti manje negativnih učinaka od prodavača druge robe, prognozira Popijač.
Za Željka Lovrinčevića, analitičara Ekonomskog instituta i člana Ekonomskog vijeća, vrijeme stupanja na snagu odredbi o zabrani rada nedjeljom je loš. Ovo je, kaže, krajnje nepovoljno vrijeme za jačanje rigidnosti na tržištu rada, što bi mogla biti jedna od posljedica neradnih nedjelja.
“U uvjetima krize teško će biti razlučiti što je od negativnih učinaka u trgovini rezultat ukidanja radne nedjelje, a što posljedica recesije”, kaže Lovrinčević.
Inače, Ekonomsko vijeće dosad nije raspravljalo o neradnoj nedjelji. No, Mehun ne isključuje mogućnost da se i ta tema uskoro nađe na dnevnom redu.
Šta predviđa zakon
Novi zakon predviđa da trgovci mogu odabrati 16 nedjelja u godini tokom kojih bi radili.
Zakonom radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, koje i samostalno raspoređuje.
Prodajni objekti biće zatvoreni nedjeljom, a trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata u toj sedmici dodaje 15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje.
Izuzetak su prodajni objekti na željezničkim i autobusnim stanicama, aerodromima i lukama, na trajektima i benzinskim pumpama te u bolnicama, hotelima, kulturnim i vjerskih ustanovama i muzejima.
Raditi mogu i trgovine unutar centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, porodičnih poljoprivrednih gazdinstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Odredbe o radu nedjeljom ne primjenjuju se ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Ovo znači da na pijacama nedjeljom mogu prodavati proizvođači, ali ne i preprodavci poljoprivrednih proizvoda.
Distribucija štampe putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavnica može biti otvorena nedjeljom i praznicima od 7 sati do 13 sati.
Najveći distributer štampe u Hrvatskoj je burno negodovao jer zakon kaže da nedjeljom mogu prodavati samo novine, ali ne i druge proizvode. Kažu da im se ne isplati plaćati radnike 50 odsto više za rad nedjeljom, a ne mogu prodavati ništa osim novina.
