Unaprijediti pješačke i biciklističke staze, poboljšati sistem gradskog prevoza, pojačati kaznene mjere…
Da bi se osiguralo bezbjednije kretanje učesnika u saobraćaju, potrebno je unaprijediti pješačke i biciklističke staze, poboljšati sistem javnog gradskog prevoza, pojačati kaznene mjere za vozače i pješake koji ne poštuju saobraćajna pravila, ali i promovisati saobraćajnu kulturu, koja je u Crnoj Gori na niskom nivou, navodi Pokret Naprijed.
““Podgorica: U udesu povrijeđena petogodišnja djevojčica”, “U saobraćajnoj nesreći u Zeti poginuo biciklista”, “Berane: U saobraćajnoj nesreći stradala maloljetnica”, “Pješak povrijeđen u udesu u Baru”, “Jedna osoba poginula u saobraćajnoj nesreći u Plavu”… Ovo su samo neki od naslova koji su posljednjih dana osvanuli u našim medijima”, podsjećaju iz ove partije.
Podaci Monstata pokazuju da je broj nastradalih lica u III kvartalu 2024. godine iznosio 1008 (od čega su 987 povrijeđena lica), što je za 4,6 odsto više u odnosu na isti kvartal prethodne godine.
“Najveći broj saobraćajnih nezgoda dešava se u urbanim područjima gdje je povećana pješačka aktivnost i obim saobraćaja. U Crnoj Gori je učešće poginulih pješaka u ukupnoj strukturi poginulih 21 odsto, što je skoro duplo više u odnosu na razvijene zemlјe svijeta”, ističe Pokret Naprijed.
Kako su dodali, neprilagođena brzina, korišćenje mobilnih telefona u toku vožnje, zloupotreba alkohola i droga, nekorišćenje sigurnosnih pojaseva, samo su neki od razloga zbog kojih se dešavaju saobraćajni udesi, posebno među mladim osobama.
“Veliki problem predstavlja i to što pješaci često prelaze ulicu na mjestima gdje to nije predviđeno, što dovodi do teških nesreća koje se nerijetko završavaju i smrtnim ishodom”, dodaju.
U Crnoj Gori je 2023. godine bilo ukupno 285.257 registrovanih motornih vozila, što je za gotovo 20.000 više u odnosu na 2022. godinu, kada je naša država, prema istraživanjima, imala najviše automobila po stanovniku u regionu. Povećanje broja vozila je još jedan razlog koji dovodi do velikih saobraćajnih gužvi, a time i do učestalih nesreća.
“Da bi se osiguralo bezbjednije kretanje učesnika u saobraćaju, potrebno je unaprijediti pješačke i biciklističke staze, poboljšati sistem javnog gradskog prevoza, pojačati kaznene mjere za vozače i pješake koji ne poštuju saobraćajna pravila. ali i promovisati saobraćajnu kulturu, koja je u Crnoj Gori na niskom nivou. Samo na taj način može se doprinijeti smanjenju broja udesa i, što je najvažnije, očuvanju ljudskih života”, zaključuje Pokret Naprijed.
